Stanovništvo BiH jedno od najstarijih u Evropi
Bosna i Hercegovina je po starosti stanovništva jedna od najstarijih zemalja u Evropi, stoga se mjere o tom pitanju moraju poduzeti odmah.
Bosna i Hercegovina je po starosti stanovništva jedna od najstarijih zemalja u Evropi, stoga se mjere o tom pitanju moraju poduzeti odmah - izjavio je danas u Sarajevu međunarodni stručnjak za pitanja starenja stanovništva dr. Alexandre Sidorenko na seminaru o unapređenju položaja starijih osoba u BiH.
Seminar je organizirao Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) u saradnji s Odjeljenjem za ekonomske i društvene poslove Sekretarijata UN-a (UNDESA).
Sidorenko je pojasnio da poduzimanje mjera ne znači da se treba boriti s ovim problemom već da se treba prilagođavati promjenama koje utiču na starije stanovništvo.
Kako je rekao, prilagođavanje treba provoditi u svim oblastima vezanim za starenje stanovništva kao što je tržište rada, socijalna i zdravstvena zaštita, ističući da su sve usluge koje se pružaju u ovim oblastima veoma skupe te je stoga važno pravovremeno poduzeti prilagođavanje u tim oblastima.
Napomenuo je da su ovi pristupi obrađeni i izneseni u Madridskom međunarodnom akcionom planu, i da će se stoga seminar posebno baviti ovim međunarodnim planom djelovanja, kao i načinom na koji se akcioni plan donesen u Madridu može provoditi u BiH.
Ovaj međunarodni stručnjak zaključio je da je prije svega potrebno povećati prihode starijih osoba da bi se općenito poboljšalo njihovo stanje, što ovisi od generalnog ekonomskog stanja države, dodajući da je to opći pristup koji se treba primjenjivati svugdje, bez obzira na to o kojoj se zemlji radi.
Pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (FBiH) dr. Aida Ramić kazala je da iskustvo govori da nema tipične starosti i tipičnog starenja te da postoje samo tipične dogme, stigme i diskriminacije starijih osoba.
Podsjetila je da je UNFPA krajem prošle godine, u okviru istraživačkog tima nevladine organizacije Partnerstvo za javno zdravlje, inicirao istraživanja koja su provedena tokom ove godine u dva centra za zdravo starenje u Sarajevu i Modriči te kod starijih osoba izabranih metodom slučajnog uzorka iz domaćinastava, a koje nisu korisnici centara za zdravo starenje.
Rezultati ovih istraživanja, kaže, pokazali su da je percepcija zdravlja i kvaliteta života kod starijih osoba koje imaju priliku koristiti usluge centara za zdravo starenje značajno bolje nego kod onih koji nisu bili korisnici usluga ovih centara.
Ova istraživanja, dodala je Ramić, uputit će svim nivoima vlasti koji su nadležni za unapređenje kvaliteta života i zdravlja starijih osoba, od državnih, entitetskih, kantonalnih pa do nivoa lokalne zajednica, koja je bitna u smislu opstojnosti ovakvih centara i njihovog finansiranja.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
