Startup Bamba: Od izrade platnenih eko pelena prave uspješan biznis

09.06.2016. 10:41 / Izvor: Akta.ba
Startup Bamba: Od izrade platnenih eko pelena prave uspješan biznis
OTVORI GALERIJU

Amra je prije svega majka veselog dječaka od 3 godine zbog kog se i rodila ideja Bamba studija za kreiranje i izradu dječijih eko pelena i odjeće.

Ideja tima Bamba koja se bazira na dizajniranju i proizvodnji domaćeg branda udobne odjeće za djecu te platnenih ekoloških, višekratnih pelena na nedavno završenom drugom ciklusu Startup akademije održanoj u INTERA TP u Mostaru osvojila je prvu nagradu.

Interes za ovaj ciklus, fokusiran na žensko poduzetništvo, bio je zaista velik. Od prijavljenih 28 timova 16 ih je odabrano da sudjeluje u programu, a osam njih je u samoj završnici prezentiralo svoje poslovne modele. 

Amra Žužić – Bećirbegović, pobjednica i idejni tvorac Bamba-e za, Akta.ba  govorila je o svom startup uspjehu.

Amra je prije svega majka veselog dječaka od tri godine zbog kojeg se i rodila ideja Bamba studija za kreiranje i izradu dječijih eko pelena i odjeće.

"Po prirodi sam vesela i zaigrana, a dizajn oduvijek volim, tako da je Bamba nekako logičan slijed svih mojih dosadašnjih djelovanja. Iako politolog po zanimanju okrenula sam se onome što najviše volim da radim, a to je dizajniranje odjevnih predmeta", priča nam Amra.

O svojim razlozima prijave na Startup akademiju Amra kaže kako je obavijest za učešće na Startup akademiji vidjela slučajno na internetu, bio je otvoren konkurs za 3 grada u BiH (Banja Luka, Tuzla i Mostar), ali odluka je pala na Mostar i INTERA-u.

"Kako sam već preko Facebooka pokrenula prodaju svojih proizvoda trebalo mi je nešto više, trebala sam korak više, trebalo je tu ideju uobličiti. Moduli Akademije su mi se učinili zanimljivim te sam se i prijavila, u prvom selekcijskom odabiru moja ideja o proizvodnji platnenih eko pelena i dječije odjeće je prošla među 16  ideja koje su se trebale razvijati", priča nam Amra.

Dodaje da je nakon toga uslijedilo dva mjeseca aktivnih seminara i predavanja na koje je putovala svake sedmice, te uz podršku mentora razvijala dalje svoju ideju.

Na samom Demo danu svoju poslovnu ideju prezentiralo je osam timova. Konkurencija je bila veoma jaka, tako da se nisam ni nadala previše pobjedi. Međutim, desilo se da baš sa idejom Bamba osvojimo prvo mjesto i dobijemo poticaj za razvoj biznisa", kaže Amra.

Pobjednički tim osvojio je 10.000 KM za razvoj poslovne ideje, studijsko putovanje na konferenciju PODIM u Mariboru, Startup Weekend u Novom Sadu te posjetu poduzetničkim inkubatorima u Zagrebu, kao i mogućnost izravnog ulaska u poslovni inkubator INTERA TP-a.

DOMAĆI PROIZVOD ZA MAMU I BEBU

Bamba je već sada mali bh. brand za proizvodnju platnenih eko pelena i zanimljive dječije odjeće za igru i spavanje. Proizvodi su namijenjeni bebama i majkama, a kupuju se prije svega jer su drugačiji od onoga što se nudi na tržištu.

"Kupuje se jer su materijali koje koristimo certificirani OEKO TEX certifikatom, pamučni, provjerenog porijekla i domaći proizvod. I sama sam majka i želim najbolje za svoje dijete, tako da i svojim kupcima nudim baš ono što bi i sama koristila i oni to prepoznaju. Prepoznaju ljubav u onome što se radi", govori nam Amra.

Veći dio materijala za izradu proizvoda nabavljaju u BiH, iako je sirovina iz uvoza, međutim postoji i dio koji se ne može nabaviti na našem tržištu pa se uvozi iz USA i EU.

Amra kaže kako je naše tržište zasićeno jednoličnim proizvodima i kako svi volimo "custom made" proizvode koji su napravljeni samo za nas pa je Bamba tu svakako i za to. Zbog svega toga Bamba prozvodi su već otputovali i do SAD-a, Saudijskog poluotoka i širom Europske unije.

"Ponosni smo na naše vreće za spavanje u kojima djeca rado spavaju, a uz to imaju i igračku na njima", dodaje Amra.

BAMBA ŠIRI SVOJE POSLOVANJE

Bamba projekat je i prije svoje prezentacije na Akademiji bio prilično razvijen i aktivan, trenutno rade na mreži prodaje i pregovorima sa distributerima kako bi njihovi proizvodi bili dostupni u prodajnim objektima, a ne samo preko online narudžbe. Paralelno tome rade i na marketingu i tržišnom pozicioniranju.

Da li država ima sluha za podršku malim biznisima Amra kaže kako ju ovakva pitanja uvijek zateknu, jer nije jedna od onih koji očekuju da će država učiniti nešto za nju ako mi sami ne učinim nešto za nju.

"Zakoni su takvi kakvi jesu i istina ne pomažu mladim poduzetnicima, ali tu treba sistematičan pristup i cijeli državni aparat da se uključi u izmjenu zakona i stvaranje bolje poslovne klime. Za sada nam je ovako i na svima nama je da se borimo i radimo", kaže Amra. 

U narednom periodu planiraju uposliti još koji par ruku kako Amra kaže, na poslovima izrade proizvoda, kako bi realizirali sve zacrtane ideje i ciljaju na širenje prodajne mreže kroz partnerske suradnje.

Kao neko ko je bio ustrajan u realizaciji svoje zacrtane ideje Amra poručuje: "Budite odlučni i sigurni u ono što radite, ništa nije lako i treba mnogo truda i rada, odricanja i neprospavanih noći i naravno bitno je da vjerujete da vi to možete."

 

Šta je to startup?

Postoji nekoliko definicija sta je startup možda je najpoznatija definicija startupa ona koju je dao Steve Blank, profesor sa Stenford univerziteta: "Startup je privremena organizacija koja traži repetitivan i skalabilan biznis model."

Dave McClure, osnivač jednog od najpoznatijih startup akceleratora na planeti – 500 startups kaže: "Startup je kompanija koja traži odgovore na pitanja – 1. Koji je moj proizvod?, 2. Ko su kupci mog proizvoda?, 3. Kako će moj biznis da zarađuje novac?"

U Americi je to tehnološka kompanija koja se brzo i lako može uvećati, odnosno to je biznis ideja koja se može pretvoriti u kompaniju kojoj se tržište uglavnom nalazi na internetu i koja u kratkom vremenskom periodu može da se skalira, odnosno da se broj korisnika uvećava stopama koje su oko 30% godišnje.

Kod nas se pod pojmom startupa smatra bilo koja ideja, uglavnom iz svijeta tehnologije, koja može da se pretvori u kompaniju. Potrebno je dodati da startup može da bude i primjena tehnologije u nekim tradiocionalnim industrijskim granama kao što je poljoprivreda ili stočarstvo na primjer.

Jedan od ciljeva startupa je da se u kratkom vremenskom periodu pronađu investitori uz čiju podršku će da se izbaci prva radna verzija servisa i ostvare prvi kontakti sa potencijalnim značajnim korisnicima. Nakon prve investicije i prve reakcije tržišta, traže se novi investitori kako bi se obezbijedio konstantan brzi rast.

I.M.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti