Struka i javnost trebaju biti uključeni u donošenje okolišnih dozvola

09.11.2017. 17:22 / Izvor: Akta.ba
Struka i javnost trebaju biti uključeni u donošenje okolišnih dozvola

Svi ovi problemi proizlaze iz pretjeranog korištenja prirodnih resursa, koje je moguće ispraviti ukoliko se slijede načela održivog razvoja u planiranju korištenja prirodnih dobara.

Smanjenje prirodnih resursa, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju stanje okoliša, koje je neophodno za ljudski opstanak i temelje ekonomskog napretka.

Da bi održivi razvoj bio u skladu sa prirodnim načelima neophodno je udruživanje struke i javnosti u donošenje zajedničkih odluka o zaštiti okoliša.

Đorđe Stefanović, voditelj projekta "Civilno društvo zagovara ekološki prihvatljiv društveno-ekonomski razvoj - CO - SEED u BiH" u WWF-a Adria, a u okviru međunarodnog sajma o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti Renexpo® BiH, kazao je da je ovo jedna od rijetkih prilika kada privrednici i nevladine organizacije razgovaraju o osjetljivim pitanjima proizvodnje hidroenergije i zaštite okoline.

"U BiH i regionu praksa pokazuje da se u fazama izdavanja ekoloških dozvola investitori i nevladine ekološke organizacije dovode u konflikt i predstavljaju kao protivnici jer zastupaju dva različita stajališta. Pri tome je žalosno da nema komunikacije, niti dogovora, nego se donosi rješenje koje uglavnom ide u korist jedne ili druge strane. U konačnici imamo ili razočaranog investitora koji nije uspio da ostvari ulaganje ili teške devastacije u okolini što na duži rok donosi ogromne štete", kazao je Stefanović.

Ideja projekta CO - SEED je da se zagovara što šira platforma za komunikaciju i koncenzus kako bi se u toku jednog investicionog ciklusa i rada same hidroelektrane došlo do situacije u kojoj će investitor ostvariti profit, biti postignut razvoj zajednice, ali da istovremeno štete na životnu sredinu budu što manje ili u najsretnijoj varijanti, da ih ne bude nikako.

Specifični cilj CO-SEED projekta je da do završetka aktivnosti, organizacije civilnog društva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj budu uključene kao ravnopravni sudionici s javnim sektorom i stručnim tvrtkama u nacionalnim procesima zakonodavnih izmjena i odlučivanja o Strateškim procjenama utjecaja na okoliš i Procjenama utjecaja na okoliš.

Stefanović je podsjetio da se projekt realizuje od sredine februara 2016. godine u ovih pet zemalja regiona te da su oformili mrežu nevladinih organizacija iz svih zemalja, a čji je fokus na konsultacijama i sugustijama u toku procesa procjene utjecaja na okolinu.

"Jedan od segmenta je i naše učešće u pokretanju izmjena propisa u svakoj od tih zemalja i u tom segmetu imamo dobru saradnju s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma koje je pokrenulo proces usvajanja novog zakona o zaštiti okoline i otvorili su mogućnost da nevladine organizacije komentarišu, sugerišu i daju svoje prijedloge. Zadovoljan sam jer je bilo nekoliko ciklusa komunikacije gdje smo vidjeli da su se neka naša razmišljanja, stavovi i preporuke usvojili", kazao je Stafanović. 

Stevanović je kazao kako pokušavaju i da kroz sistem dodjele ekološke dozvole povećaju nivo zaštite parka prirode Hutovo blato koje je nedavno gorjelo upravo zbog nedostatka vode.

"Voda iz Hutovog blata se troši za potrebe hidroelektrane u Čapljini, zbog toga je ovo područje više sušno. Naša ideja je da se ostvari direktna komunikacija između predstavnika Hutovog blata i hidroelektrane kako bi se odgovarajućim mjerama povećao fond vode, a tako i zaštitilo to prirodno područje", pojasnio je Stefanović.

Svi ovi problemi proizlaze iz pretjeranog korištenja prirodnih resursa, koje je moguće ispraviti ukoliko se slijede načela održivog razvoja u planiranju korištenja prirodnih dobara.

Održivi razvoj, uz bolje upravljanje prirodnim resursima, može doprinijeti inkluzivnom i participativnom donošenju odluka i demokratizaciji društva.

I.M.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti