Svaka kompanija u BiH je izložena riziku da povrijedi ljudska prava
Svaka kompanija u BiH je izložena riziku da povrijedi nečija ljudska prava
Primarna svrha Povelje o ljudskim pravima je da privredni sektor shvati da bez obzira čime se kompanije bave mogu ugroziti ljudska prava i da prepoznaju mehanizme i preporuke kako mogu spriječiti povredu ljudskih prava, rečeno je danas u Sarajevu na predstavljanju dokumenta "Metodologija za izradu povelje o ljudskim pravima u privrednom sektoru u BiH".
Naime, Institut za razvoj mladih KULT organizovao je danas javne konsultacije u vezi s ovim dokumentom nastalom u okviru inicijative "Poboljšanje ljudskih prava u privrednom sektoru u Bosni i Hercegovini", provedene u saradnji s Udruženjem poslodavaca FBiH i uz podršku Evropske unije.
Šeherzada Halimić, predstavnica "KULT-a" koja je radila na inicijativi ističe da je u okviru projekta provedeno istraživanje o stanju ljudskih prava u privrednom sektoru u BiH.
"Kompanije su se relativno dobro odazvale na naš poziv i odgovorile na upitnik koji smo im poslali. Odgovorilo je 412 kompanija iz cijele BiH i prvi rezultati pokazuju na poprilično velik nedostatak svijesti o ljudskim pravima koja mogu biti povrijeđena kroz njihovo djelovanje. Najveći broj kompanija, pogotovo mikro i malih, odgovorile su da njihovo poslovanje ne može ugroziti ničija ljudska prava, što je daleko od istine", izjavila je Halimić, dodajući da svako može ugroziti ljudska prava.
Ističe da kada govorimo u ljudskim pravima u kontekstu poslovanja, uglavnom se misli na prava radnika. Međutim, to nije tačno.
"Ljudska prava koja mogu biti narušena djelovanjem kompanija su zaista široko polje i svaka kompanija bez obzira na djelatnost i veličinu je izložena riziku da povrijedi nečija ljudska prava", navodi ona.
Podrcrtava da se nisu bavili istraživanjem ugrožavanja prava radnika, jer je to segment u kojem su bh. kompanije i najviše osvještene. Smatra da takvo razmišljenje nije ispravno, jer ljudska prava koja mogu biti narušena djelovanjem kompanija su mnogo obuhvatnija.
Šef odjela za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Evropske unije u BiH Gianluca Vannini napominje da su ljudska prava srž i primarna vrijednost kojoj Evropska unija pridaje važnost.
"Važno je naglasiti da su privredni subjekti i kompanije svih veličina dio zajednice, oni moraju primjenjivati ljudska prava. To će na kraju unaprijediti kompletnu privredu. Dužnost države je da štiti ljude, a korporacije da poštuju ta prava i omoguće primjenu pravnih mehanizama u slučajevima povrede ljudskih prava", izjavio je Vannini, dodajući da je vrlo značajno što su pokrenute javne rasprave o ovoj temi.
Naglašava kako je dužnost države je da štiti ljude, ali isto tako dužnost privrednih subjekata je da primjenjuju i poštuju ljudska prava u svojim svakodnevnim operacijama, ali i da obezbijede mehanizme za one koji su žrtve povrede ljudskih prava
Pomoćnica ministrice za oblast ljudskih prava ispred Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Saliha Đuderija izjavila je da su ljudska prava prisutna u svakodnevnom životu i da se nalaze u različitim oblastima. Najvažniji dio istraživanja je privatni sektor i korporativnim ljudskim pravima koja se implementiraju u okviru radnih mjesta.
"Ovdje je najvažnije pored onog što vežemo za radnopravne statuse, pitanje svjesnosti da su kompanije obavezne zaštititi ljudska prava, posebno kada je u pitanju oblast njihovih djelatnosti kojima se one bave", dodala je gđa Đuderija.
Mišljenja je da ova priča generalno na samom početku kako u BiH, tako i u regionu, te da većina kompanija ne poznaje dobro ovu oblasti, iako ima dobrih primjera kompanija koji vode računa o sigurnosti i zaštiti ljudskih prava.
Inače, tokom događaja predstavljeno je i istraživanje "Osnovna analiza o stanju ljudskih prava u privrednom sektoru u BiH" koje je Institut proveo u toku ove godine. Više od 50% ispitanih kompanija izjavilo je da posjeduje dokument u kojem se opisuje namjera preduzeća da u svom poslovanju vodi računa o poštovanju ljudskih prava, od čega svega kod 6,07% njih je taj dokument javno dostupan. Četvrtina ispitanih kompanija izjavile su da trenutno nemaju takav dokument, ali da imaju potrebu za njim, dok 19,90% ispitanih kompanija smatra da im takav dokument nije potreban.
S.B.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
-
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Sarajevo
Trg Bosne i Hercegovine 1 71000 Sarajevo -
Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini - Delegation of the European Union to Bosnia and Herzegovina
Skenderija 3a 71000 Sarajevo -
Udruženje Institut za razvoj mladih KULT Sarajevo
Ul. 4. viteške brigade 34-36 71210 Sarajevo