Sve kvote za solarne elektrane zauzete do 2020.,zaustavlja se gradnja

24.01.2017. 09:43 / Izvor: Večernji List
Sve kvote za solarne elektrane zauzete do 2020.,zaustavlja se gradnja

Umjesto da u konačnici imamo na desetke mini-solarnih elektrana, projekti koji su planirani sada su blokirani.

Potencijal obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini je neograničen. Osobito u Hercegovini, gdje broj sunčanih dana " u godini prelazi brojku od 240, a voda i vjetar predstavljaju veliku priliku za proizvodnju energije iz ovih prirodnih resursa. U Hercegovini je sve više onih koji su zainteresirani za gradnju mini-solarnih elektrana. Ipak, svi oni koji su mislili ući u ovaj projekt morat će od njega odustati jer više nema slobodnih kvota.

Prema podacima Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju, tek 2020.godine bit će slobodno 6 kW u kvoti solarne energije. A i to je toliko malo da nije vrijedno spomena. Zbog ovakvog stanja postavlja se pitanje je li u procesu dodjele kvota bilo nelegalnih   i radnji.

Čitajući Zakon o korište nju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije, očito je kako je zakonodavac predvidio da je otkup od mikropostrojenja obvezan. Radi se o elektranama od 2 do 23 kW, čija je cijena do 70.000 maraka, a cilj ovakve odredbe bio je da se ljudi što više potaknu za ove investicije. Po trenutačno važečim cijenama, ova investicija je isplativa nakon četiri do pet godina, a kasnije vlasnik počinje ostvarivati određenu dobit.

Obvezan otkup električne energije traje 12 godina, a po isteku ovog razdoblja, mikroproizvođač ima pravo na zajamčen otkup proizvedene električne energije po referentnoj cijeni, stoji u zakonu. Ipak, zbog načina rada nadležnog operatera, može se reči kako je trenutačno samo zajamčeno da ne možete dobiti kvotu za proizvodnju minimalno još tri godine, a vjerojatno i dulje.

"Pojedinci su došli u situaciju da su ishodili sve potrebne dozvole od nadležnog ministarstva i ostalih institucija za gradnju postrojenja, investirali novac, a posljednji korak u procesu je obraćanje nadležnom operateru. Kada su predali zahtjev koji se smatrao samo proceduralnim, dobili su odgovor kako ne mogu dobiti kvotu i ne mogu ući u sustav. Apsurd svojstven samo državi u kojoj živimo", govore nam naši sugovornici.

Također, zakon je predvidio da se odobrenja za mini-postrojenja izdaju po skraćenim procedurama, ali ni ta zakonska odredba nije ispoštovana. Tako se dogodilo da svi zahtjevi stoje zajedno u redu, te da isti tretman imaju oni koji prave mini-solarnu elektranu od 20 kW i oni koji grade postrojenje koje će proizvoditi jedan mW.

Posljednje informacije govore kako će nadležno ministarstvo, ali i federalni Parlament, uskoro pokrenuti istragu glede ovoga pitanja te da će.se tražiti objašnjenje ove situacije. Umjesto da u konačnici imamo na desetke mini-solarnih elektrana, projekti koji su planirani sada su blokirani, a oni koji su investirali novac nisu sigurni da će ikada ostvariti povrat svoje investicije.

"Zasigurno je kako će se ubrzo razgovarati o ovoj temi. Trenutačno se rade analize koje će pokazati koji su projekti odobreni, po kojoj osnovi i je li se radilo po zakonu. Sigurno će se tražiti i redefiniranje kvota kako bi se osiguralo još prostora za mini solarne elektrane", zaključili su naši sugovornici. Kako će se ovo pitanje u konačnici riješiti, ostaje vidjeti. Poražavajuće bi bilo da svi projekti iz ovog sektora ostanu na čekanju još nekoliko godina. Nadležne institucije će morati reagirati. 

Iz Ministarstva energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH jučer su nam potvrdili da traže načine kako povećati kvote za solarne elektrane. Kako je već objaljeno, Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju raspodijelio je kvote do 2020., a tek za tri godine će na raspolaganju biti 6 kW, što je gotovo beznačajna kvota. Iz spomenutog ministarstva su nam rekli kako količina kvota ovisi o iznosu novca kojim se subvencionira proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora te kako je to jedini razlog zbog kojeg se kvote sada ne povećavaju.

''Sav novac koji imamo kada su u pitanju solarne elektrane podijeliti smo i nemamo više sredstava. Trenutačno tražimo nove izvore financiranja subvencija za proizvodnju energije iz solarnih elektrana, a jedna od ideja je da se u priču uključi Federalni fond za zaštitu okoliša. Sve je još uvijek u fazi ideje i očekujemo kako će se uskoro početi s ozbiljnim razgovorima o toj temi", rekli su nam jučer iz Ministarstva energetike, rudarstva i industrije FBiH.

TRAŽIT ĆE SE I DA SE POKRENE ISTRAGA GLEDE PITANJA RASPODJELE KVOTA ZA SOLARNE ELEKTRANE

I dok u resornom ministarstvu pokušavaju naći rješenje za proširenje kvota, postavlja se pitanje je li u dosadašnjem procesu raspodjele kvota sve rađeno sukladno zakonu. Zakonodavac je odredio da mini solarne elektrane snage do 23 kW moraju ući u sustav, ali je sada to nemoguće jer su kvote popunjene.

Također, zakon je predvidio da se za postrojenja snage do 23 kW omogući izdavanje dozvola po skraćenim procedurama, ali se ni to nije dogodilo. Umjesto toga, svi projekti su bili u istoj skupini pa je ista procedura bila za postrojenja od npr. 15 kW i onih od 1 MW. Večernjak doznaje kako će se ovo pitanje uskoro aktualizirati i u federalnom Parlamentu.

Nekolicina zastupnika spremna je aktualizirati to pitanje, a neslužbeno se doznaje kako će se tražiti i da se pokrene istraga glede pitanja raspodjele kvota za solarne elektrane. Posljedica trenutačnog stanja je da su brojni projekti blokirani u zadnjoj fazi, odnosno onda kada je investicija već realizirana, te se došlo do faze kada je nadležni operater trebao odrediti kvotu investitoru.

Sve do toga nitko investitora nije upozorio kako više nema slobodnih kvota te kako projekt ne može biti dio sustava proizvodnje električne energije. Sigurno je kako će u idućim tjednima biti još razgovora o toj temi. Jučer su nam iz Operatera za obnovljive izvore energije samo rekli kako su kvote raspoređene. 

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti