Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Svečano puštena u rad obnovljena Trebevićka žičara

06.04.2018. 11:46 / Izvor:

Obnovljena trebevićka žičara danas je konačno puštena u rad. Trebevićka žičara, koja povezuje Bistrik sa Vidikovcem na Trebeviću, s polazne stanice ponovno je krenula prema Trebeviću, kao što je to bilo i davne 1959. godine.

Gradonačelnik Grada Sarajeva Abdulah Skaka zaželio je dobrodošlicu u Sarajevu i u centar regije okupljenim zvanicama i građanima grada Sarajeva.

"Ovaj projekat se ne bi mogao realizirati da nije bilo dvoje divnih ljudi - Edmonda Offermana i njegove supruge Maje - i ovo je spomenik njihovoj ljubavi. Hvala Offermanima. Hvala bivšim gradonačelnicma koji su započeli ovaj projekt. Gradskom vijeću koje mi je uvijek jednoglasno davalo podršku za ovaj projekt, svima ostalima nivoima vlasti, načelnicima općina, premijerima Kantona Sarajevo, premijeru FBiH, koji su sve vrijeme bili dio ovog projekta", kazao je Skaka.

Naglasio je da je ovaj događaj emotivan trenutak za njega.

"Rođen sam 50 metara odavde i moj san je bio da se vozim ovom žičarom i danas se vozimo ovom žičarom. Danas ste vi svi moji gosti, danas smo svi dobri domaćini i danas ćemo uživati u posebnom  danu. Otvaranjem sarajevske žičare mi obnavljamo posljednji srušeni simbol grada Sarajeva. Danas je veliki dan za Sarajevo. Ne infrastrukturno. Žičare se grade, ovdje gradimo i pričamo o jednoj emociji, ovdje jednu nevidljivu granicu skidamo, ovdje mi zajednički gradimo na izgradnji BiH, na pomirenju naroda, to je naša želja i misija i mi smo zato danas ovdje, da pokažemo da smo sposobni graditi, praviti i da smo mi vrijedan narod koji je sposoban napraviti to. Hvala građanima Sarajeva koji su bili podrška", kazao je gradonačelnik Skaka.

 

Glavni donator obnove trebevićke žičare, koji je donirao oko četiri miliona eura, Edmund Offerman obratio se prisutnima govoreći od kada je nastala ideja obnove trebevićke žičare.

"Bila je 2008. godina kada sam napravio važan poziv. Nazvao sam osobu koja je isto tako bila zaintereisana za rekonstrukciju sarajevske žičare. Bio je to profesor Anto Domazet sa Ekonomskog fakulteta. On je rekao da je važno da napravimo rekonstrukciju sarajevske žičare. Moj moto u životu je „znati što imate i znati što želite i to možete dobiti“. Nazvao sam tada prof. Domazeta i evo nas 10 godina nakon toga i to je rezultat tog mog poziva. Da mi možemo!", kazao je Offerman.

Nakon svečanog otvaranje, upriličena je vožnja trebevićkom žičarom kako bi Sarajlije i gosti danas, 6. aprila, na rođendan grada, nakon 26 godina uživali u njegovim ljepotama posmatrajući ga iz zraka. Rad trebevićke žičare je 1992. godine prekinut usljed ratnih dejstava.

Instalacija žičare ima 33 kabine, kapacitet je 1.200 ljudi, a vozit će brzinom od pet metara u sekundi, što znači da će vožnja trajati oko sedam minuta. Kapacitet jedne kabine je 10 osoba, a nosivost je 750 kg.

Od polazne do krajnje stanice ima 10 stubova. Udaljenost između kabina je 150 metara, a može raditi i sa 50 posto kapaciteta. To znači da može voziti i sa 16 kabina, na trasi udaljenosti oko 300 m.

Horizontalna udaljenost je po sedam metara. Sajla, vučno i noseće uže, kao i zračni kabl (koji služi za komunikaciju između brdske i dolinske stanice) su najbolje kvalitete.

Rok trajanja žičare je 40 godina, što je i vrijeme planirano za standardnu eksploataciju, uz kontrolu i inspekcijski nadzor koji je obavezan izvršiti svake godine.

Građevinski radovi još traju i bit će dovršeni za oko dva mjeseca, ali trasa žičare ne zavisi od toga.

Trebevićka žičara svojim radom ponovno će oživjeti Trebević koji je oduvijek bio najbliže i omiljeno izletište Sarajlija. Sa Trebevića se pruža prelijep pogled na grad i svi posjetioci mogu uživati u čistom zraku.

Mnogi građani su dolaskom na Gornju stanicu uživali pijući kafu u restoranu Vidikovac, a brojne fotografije Sarajeva i Trebevićke žičare su nastale upravo na tom mjestu.

Danas od 14 sati svi građani će moći uživati u besplatnoj vožnji trebevićkom žičarom.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti