Vijesti / SVIJET

Šveđani na stambenu krizu reagiraju prenamjenom aerodroma u 30.000 domova

13.05.2021. 12:00 / Izvor: HINA

Budu li stvari tekle kako je švedska vlada zamislila, zračna luka Bromma u Stockholmu bit će zatvorena, a na tom mjestu će niknuti 30-ak tisuća novih stanova, čime bi se ublažio problem nedostatka stambenog prostora i visokih stanarina.

Švedska nije jedina zemlja koja se pokušava dovinuti inovativnim rješenjima za probleme nedovoljne ponude stambenog prostora, gomilanja hipotekarnog duga i potencijalne prijetnje za gospodarstvo.

U mnogim velikim europskim gradovima cijene rastu već desetljećima, potaknute kombinacijskom niskih kamatnih stopa, manjka zemljišta i gradnje koja ne uspijeva držati korak s potražnjom.

U bivšoj berlinskoj zračnoj luci Tegel, zatvorenoj u studenom prošle godine, gradske vlasti planiraju izgraditi više od 50.000 stanova. Političari razmatraju i gradnju socijalnih stanova u bivšoj zračnoj luci Tempelhof u srcu grada.

"U srednjoročnom razdoblju trebamo oko 200.000 dodatnih stanova", rekao je član berlinskog gradskog odbora za stambenu politiku Sebastian Scheel, dodajući kako bi polovinu tih stanova trebao graditi javni sektor i subvencionirati prema propisima socijalnog stanovanja.

Njemački problem

Pandemija je teško pogodila europska gospodarstva i potaknula usporedbe s financijskom krizom iz 2008., ali rast cijena nekretnina u proteklih je godinu dana ubrzao.

Poticaj je potražnja zaposlenika koji rade od doma i treba im uredski prostor, a ulje na vatru dodali su i neviđeni fiskalni i monetarni poticaji gospodarstvu u koronakrizi.

U Berlinu su troškovi najma stana porasli u posljednjih godinu dana za 11 posto, pokazalo je izvješće stranice za istraživanje stambenih nekretnina Global Property Guide.

To je veliki problem za Berlin, gdje svega 17,4 posto stanovnika živi u vlastitoj kući ili stanu. U Njemačkoj u cjelini otprilike polovina stanovnika živi u unajmljenoj nekretnini pa rast cijena najma za njih znači i manji raspoloživi dohodak.

Nekretninski balon

U Stockholmu, Luksemburgu, Moskvi i Bratislavi najmovi su rasli po dvoznamenkastim stopama, a pad je bilježila tek manjina gradova, uključujući Madrid.

Švicarska banka UBS navodi München, Frankfurt, Amsterdam, Pariz i Zürich kao gradove kojima prijeti nekretninski balon.

U četiri od 12 europskih gradova, uključujući Stockholm, cijene su previsoke, prema UBS-ovom globalnom indeksu koji prikazuje prijetnju nekretninskog balona. Razumne su samo u Varšavi, Milanu i Madridu.

"Kratkoročno je jedino rješenje za ljude zaduživati se sve više i više, a to je zabrinjavajuće ne samo pojedince već i za društvo u cjelini", rekao je guverner švedske središnje banke Stefan Ingves.

Više štete nego koristi

Finska središnja banka upozorila je ovog tjedna na visoku razinu duga kućanstava, nadovezujući se na upozorenje švedskog Riksbanka i mnogih drugih europskih institucija, koje ukazuju na prijetnju financijskom sustavu.

Dug kućanstava u nordijskim zemljama, iskazan u odnosu na raspoloživi dohodak, spada među najviše u svijetu, podaci su OECD-a.

Europska središnja banka (ECB) priznala je da se u pojedinim dijelovima eurozone formiraju nekretninski baloni, ali opovrgava sistemsko precjenjivanje nekretnina.

Pozvala je regulatore zemalja članica da riješe problem budući da je jedinstvena monetarna politika eurozone, čiji je cilj kontrola inflacije, previše tup alat za rješavanje problema u pojedinim zemljama.

U pandemiji bi liječenje europskih stambenih boljki podizanjem ključnih kamatnih stopa donijelo više štete nego koristi, upozoravaju dužnosnici središnjih banaka.

"Jednostavnije rečeno, vjerojatno bismo u začetku zatrli prve znakove oporavka kojima svjedočimo u švedskom gospodarstvu", smatra viceguvernerka švedske središnje banke Anna Breman.

PODIJELI:

TAGOVI:

Švedska

stanovi

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti