Rekle, pa porekle: Države koje su zatvarale rudnike zbog klime, sada se vraćaju uglju

Svijet gladan energije okreće se uglju, jer nestašice prirodnog gasa i nafte, pogoršane ruskim ratom protiv Ukrajine, dovode do toga da se države opet okreću ozloglašenom fosilnom gorivu.

Od SAD preko Evrope do Kine, mnoge od najvećih svejtskih ekonomija povećavaju kratkoročne kupovine uglja kako bi osigurale dovoljno zaliha električne energije, uprkos prethodnim obećanjima da će smanjiti potrošnju uglja u cilju borbe protiv klimatskih promjena.

Globalna konkurencija za ugalj — takođe u nedostatku nakon godina pada investicija u nove rudnike i resurse — dovela je nove referentne rekordne cijene ove godine. Cijene uglja u australijskoj luci Njukasl, ključnom snabdjevaču Azije, prošlog mjeseca su prvi put premašile 400 dolara po toni, navodi Telegraf Biznis.

Taj pritisak predvodi Evropa, koja povećava kupovinu uglja kako bi osigurala snabdijevanje kuća i fabrika energijom, nakon što je Rusija prekinula isporuke gasa Starom kontinentu. Njemačka, koja je obećala da će eliminisati ugalj kao izvor energije do 2030. godine, sada je među zemljama koje ga uvoze u većem procentu.

Ministar ekonomije te zemlje, Robert Habek, nazvao je povećano oslanjanje na ugalj "gorkim, ali neophodnim".

I dijelovi SAD povećavaju upotrebu energije iz uglja, jer velika potražnja za električnom energijom usred neuobičajeno visokih temperatura dovodi regionalne električne mreže na rub ovog ljeta.

Kina, najveći svjetski potrošač uglja, proširuje proizvodnju ovog goriva i njegovu upotrebu u proizvodnji električne energije, iz straha od prošlogodišnjih nestašica koje su izazvale nestanke električne energije širom zemlje, kažu stručnjaci iz oblasti energetike.

Indija se takođe snažno oslanja na ugalj kako se povećava potražnja za energijom.