Tegeltija: Vakcina postala pokazatelj moći na globalnoj pozornici

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija istakao je da je utisak da se vodi rat oko nabavke vakcina protiv virusa korona, te da je očigledno da je zakazala solidarnost među zemljama, a vakcina postala pokazatelj moći na globalnoj pozornici.

"Umjesto da su vakcine, kako je i trebalo, postale opšte dobro dostupno svima, velike sile pokušavaju, i čini mi se da to uspješno rade, jačaju svoj uticaj uz pomoć vakcina", rekao je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara je pojasnio da se BiH opredijelila i vjerovala u sistem globalne nabavke vakcina za potrebe cijelog čovječanstva, te da je zbog toga prihvaćeno da se nabavi da 1.230.000 vakcina preko sistema Kovaks i nešto više od 900.000 vakcina preko sistema zajedničke nabavke sa EU.

On je ocijenio da je očigledno da je Covax "dobrano kompromitovan", što je izazvalo veliko nezadovoljstvo kod svih zemalja koje su se našle u tom sistemu.
 
Prema njegovim riječima, Kovaks je kompromitovan zbog toga što su zakazali sa stanovišta rokova, kao i broja vakcina koje se isporučuju, a na kraju su tome dodali i način odabira zemalja kojima će isporučiti vakcine.
 
"BiH je te vakcine platila u cjelosti i jednostavno mora da ih dobije. Prema posljednjim informacijama koje smo dobili, to bi trebalo da bude naredne sedmice, odnosno poslije 23. marta trebalo bi da dođu prve isporuke vakcine Pfizer i AstraZeneca iz takozvanog sistema Covax. Sredinom aprila očekuju se i prve isporuke iz sistema nabavke vakcina sa EU", rekao je Tegeltija za portal "Banjaluka.net" i dodao da su stvorene pretpostavke da krajem marta i početkom aprila BiH uđe u sistem značajnijeg vakcinisanja svojih građana.
 
On je izrazio uvjerenje da je, i pored svih loših iskustava u vezi sa nabavkom vakcina sa EU, podrška Unije neupitna, te da će BiH uz sve poteškoće dobiti odgovarajući broj vakcina, kako je to i definisano sa EU.
 
Predsjedavajuči Savjeta ministara je naglasio da kroz sistem nabavke sa EU, BiH te vakcine dobija besplatno, uključujući i sav potrošni materijal koji služi za vakcinisanje, transport i sve ostalo.
 
Na pitanje da li bi izmjena Zakona o javnim nabavkama BiH mogla uticati na dešavanja u vezi sa nabavkom vakcina ili je to bio samo još jedan pokušaj prenosa nadležnosti, Tegeltija je rekao da o motivima onih koji su predložili izmjenu tog zakona ne može da govori.
 
"Ali znam da smo u januaru zajedno bili na sastanku koji sam organizovao, gdje su bili prisutni premijeri entiteta, ministri zdravlja entiteta, ministarka civilnih poslova BiH, direktor Agencije za lijekove i analizirali šta je potrebno da se uradi da bi se obezbijedila direktna nabavka vakcine. Tada je zaključeno da postoje sve pretpostavke da se nesmetano mogu nabaviti vakcine i da u tom smislu nije potrebna niti izmjena Zakona o javnim nabavkama, niti izmjena Zakona o lijekovima", podsjetio je Tegeltija.

On je pojasnio da su upravo sa takvim stavom i formiranjem jednog operativnog tima koji će provoditi cijeli taj proces napustili sastanak, da bi nekih mjesec i po nakon toga došla inicijativa od jedne političke partije koja je sama, u ime svog kluba predložila izmjenu Zakona o javnim nabavkama i Zakona o agenciji za lijekove.

"Ta izmjena zakona nije usvojena u parlamentu BiH, ali sve mjere i sve nabavke vakcine koje su se poslije toga dešavale, i od Vlade Republike Srpske i ovo sve što radi sada Vlada Federacije BiH, pokazatelj je da u ovom trenutku nije bilo potrebe za izmjenom Zakona o javnim nabavkama, kao ni Zakona o Agenciji za lijekove. Smatramo da zakonski okvir koji je potreban za nabavku vakcina postoji i da se sve unutar ovog zakonskog rješenja može realizovati", konstatovao je Tegeltija.
 
Osvrnuvši se na cjelokupnu situaciju u vezi sa pandemijom virusa korona, Tegeltija je naveo da je Savjet ministara neko ko koordiniše rad entitetskih ministarstava zdravlja kada je u pitanju preduzimanje odgovarajućih mjera.

"Ključna mjera koja stoji na raspolaganju Savjetu ministara, kada je u pitanju borba protiv pandemije, jeste zatvaranje granica. Mi smo imali nekoliko najava posljednjih dana o potrebi da se uvede pi-si-ar test na granici koji bi bio obavezan i za državljane BiH i sve druge državljane koji ulaze u BiH. Ono što je stav Savjeta ministara jeste da će sve usaglašene stavove zdravstvenih radnika u BiH ispoštovati i donijeti potrebne odluke. U ovom trenutku ne postoji takav zahtjev od zdravstvenih radnika u BiH. Pratićemo situaciju dalje i donositi odluke u skladu sa preporukama nadležnih zdravstvenih institucija i u saradnji sa vlastima entiteta i Brčko Distriktka", rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, mjere koje su uspostavljene u BiH, a koje su kreirali uglavnom krizni štabovi vlada entiteta, bile konstantne, nisu se često mijenjale i u poređenju sa nekim drugim zemljama bile su značajno fleksibilnije.

"Nama je to omogućilo da držimo pod kontrolom pandemiju. Ja se nadam da će i sada mjere koje preduzimaju krizni štabovi entiteta dati adekvatna rješenja i da će se značajno smanjiti broj oboljelih u naredne dvije do tri sedmice", naveo je predsjedavajući Savjeta ministara.
 
Govoreći o ekonomskom aspektu pandemije koja ima ogroman uticaj na ekonomiju BiH, Tegeltija je rekao da je BiH, kao i cijeli svijet, i dalje u fazi borbe za živote i zdravlje građana, i taj period traje duže nego što su bile sve procjene kada se pojavila pandemija.
 
"Očigledno je da je u ovom trenutku pandemija još izražena i da ćemo i dalje morati biti u fokusu borbe za zdravlje ljudi, kao i da će se vjerovatno i dalje morati uvoditi neke od restriktivnih mjera koje u svakom slučaju ne doprinose ekonomskom oporavku i rješavanju ekonomskih problema izazvanim virusom korona. Sigurno je da će u cijeloj 2021. godini vlade morati obezbjeđivati dodatni dio finansijskih sredstava kao pomoć realnom sektoru, za one koji neće moći da rade i one koji su pretrpjeli značajne štete zbog pandemije", rekao je Tegeltija.

On je izrazio uvjerenje da će se i u 2021. godini sigurno morati obezbijediti dodatna finansijska sredstva i za zdravstveni sektor.

"Sve drugo što bude moguće uraditi biće pitanje da li će se omogućiti sloboda kretanja ljudi i roba, prije svega ljudi. Znamo da usporavanje kretanja ljudi usporava i neke od ključnih sektora poput turizma. Usporava se i potrošnja i sve ostalo što dolazi. U ovom trenutku u najavi je uvođenje takozvanih kovid pasoša koji bi trebali da omoguće slobodnije kretanje i to će biti jedan od izazova za vlasti u BiH, kako da omogućimo i građanima drugih zemalja da dođu u BiH, ali i kako građani BiH da se nesmetano kreću. Druge mjere kada je u pitanju ekonomija ipak će morati sačekati period kada dobijemo bitku sa covidom 19 u medicinskom smislu", rekao je Tegeltija.

On je potvrdio da je jedan od vidova prevazilaženja negativnih posljedica pandemije zaštita domaće proizvodnje i jedna veoma važna oblast, pogotovo poljoprivredna proizvodnja, ali i neke druge prerađivačke grane u BiH.

"BiH od usvajanja svog prvog zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju ovaj mehanizam zaštite domaće proizvodnje nije dovoljno koristila i nije koristila na adekvatan način. Naravno, uz sve to dolazi i veliki broj bilateralnih i multilateralih sporazuma o slobodnoj trgovini u kojima neki od najistaknutijih članova govore o slobodi kretanja roba usluga, pa i sam sporazum koji imamo sa EU. Svi ti sporazumi ne trebaju biti prepreka da pokušamo zaštititi domaću proizvodnju u trenucima kada ona bude ugrožena nefer konkurencijom koja dolazi iz drugih zemalja.

Po prvi put smo pokušali da uvedemo privremenu mjeru ograničenja uvoza mesa, svinjskog i goveđeg, na način da pokažemo da je proizvodnja u BiH ugrožena, ali nije bilo podrške u Savjetu ministara da se jedna takva odluka donese. Moram da kažem da i EU protestuje protiv takve odluke. Bez obzira na sve mislim da trebamo razgovarati sa EU i mislim da BiH treba hrabrije ući u proces zaštite domaće proizvodnje pokazujući da domaći proizvođači u ovakvim odnosima vrlo teško mogu da se bore sa konkurencijom koja dolazi izvana", naglasio je Tegeltija.

Fotografija: Anadolija