TIBiH - Neophodno harmonizirati model zaštite uzbunjivača na teritoriji BiH

Predstavnik Trasparency Internationala Bosne i Hercegovine (TIBiH) Uglješa Vuković upozorio je danas da postoji bojazan da će, nakon usvajanja zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u RS-u, u sadašnjem obliku, postojati neharmonizirana zaštita tzv.uzbunjivača, s obzirom na to da državni zakon BiH predviđa administrativni model zaštite.

U RS-u je predviđen sudski model zaštite, dok u slučaju administrativnog modela zaštitu uzbunjivačima pruža Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

Vuković je istakao da dosad u RS-u nije bila predviđena zakonska zaštita prijavitelja korupcije.

"Međutim, i na nivou BiH je dosad zabiljžen veoma mali broj prijava i mali broj osoba je dobio status zakonski zaštićenog uzbunjivača. Osobe koje i TIBiH prijavljuju korupciju su najčešće svjedoci i žrtve korupcije i nisu zakonski prepoznati kao uzbunjivači", rekao je Vuković uoči javne rasprave u Banjoj Luci o Nacrtu zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u RS-u.

TIBiH je prošle godine imao više od 1.000 poziva na besplatnu liniju za prijavu korupcije, a obradili su nešto više od 200 slučajeva, s tim da je vrlo malo bilo uzbunjivača, jer se mahom radilo o žrtvama korupcije.

Pomoćnica u Ministarstvu pravde RS-a Jelena Vukadinović kaže da je ovo prvi zakon u RS-u koji na ovaj način regulira zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju.

Istakla je da su zakonom predviđena dva sistema zaštite onih koji prijavljuju korupciju i to sistem interne zaštite od odgovorne osobe koja rukovodi subjektom u vezi s čijom djelatnošću je izvršena korupcija i sistem eksterne zaštite kod suda.

Osoba čija se prava štite odredbama ovog zakona imaju pravo da izaberu da li će tražiti internu ili eksternu zaštitu.

U svakom slučaju, da bi osoba koja je prijavila korupciju uživala zaštitu, mora da prijavu izvrši u dobroj namjeri, te da učini vjerovatnim da je činjenje ili nečinjenje, koji su označeni kao štetna posljedica, uzročno-posljedično u vezi s korupcijom ili radnjom prijave korupcije.

S druge strane, tužena odgovorna osoba je obavezna da dokaže objektivnu opravdanost činjenja ili nečinjenja koji su u tužbi označeni kao štetna posljedica - navodi se u obrazloženju ovog zakona. 

Također, propisana je mogućnost da sud, u izuzetno opravdanim slučajevima, izrekne mjere osiguranja kojim se štite prava prijavioca, ukoliko su neophodne da bi se spriječilo ugrožavanje egzistencije, otklonila opasnost od nastupanja nenadoknadive štete ili spriječio mobing.

Ovim zakonom predviđa se i zaštita ne samo osoba koje prijavljuju korupciju nego i s njima povezanih osoba i drugih koji mogu da trpe štetne posljedice u vezi s prijavom korupcije.

Nacrt zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju tokom ove sedmice bit će u javnoj raspravi, nakon čega će u formi prijedloga biti predložen na usvajanje u Narodnoj skupštini RS-a.