Toplane bi višak svoje energije mogle plasirati za pripremu tople potrošne vode

Centar za ekonomski tehnološki i okolinski razvoj - Ceteor predvodi konzorciji koji trenutno radi na mapiranju potencijala za visokoefikasnu kogeneraciju za prostor BiH u sistemima daljinskog grijanja. Ova studija finansirana je od strane GIZ kroz projekta Poticanje Energetske Efikasnosti u BiH.

Azrudin Husika, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu na grupi predmeta vezanim za obnovljive izvore energije i ekonomiku u energetici i vanjski suradnik Ceteor -a za Akta.ba je kazao da je riječ o vrlo značajnom projektu koji bi kroz svoje analize i ono što je krajnji cilj, mogao donijeti mnogo uštede kada je energija u pitanju.

"Kroz ovaj projekat i njegove dvije faze, gledamo koje to urbane cjeline u BiH mogu da daju taj nivo toplotnog konzuma da bi imali visokoefikasnu kogeneraciju. Sve se radi u cilju smanjenja potrošnje primarne energije u potrošnji energije za grijanje i hlađenje. Ono što će izaći kako finalni rezultat svega su mape potencijala za visokoefikasnu kogeneraciju BiH gdje će se tačno vidjeti za koju urbanu cjelinu možemo napraviti konkurentnu kogeneraciju, prvenstveno na obnovljive izvore energije a onda i na prirodni gas, otpadnu toplotu iz neke industrije i druge izvore energije", kazao je Husika.

Projekat traje deset mjeseci i trenutno se nalazi pri kraju prve faze.

Da bi jedna ovakva inicijativa zaživjela sprječavaju je barijere koje stoje na putu visokoefikasne kogeneracije.

"U svoj toj sprovedbi glavni problem je pronaći i imati konzumenta. Problem je koga snabdijevati tom raspoloživom toplotom i ako je to isključivo za potrebe grijanja onda je problem što tu toplotu nemate gdje isporučiti tj. prodati van sezone grijanja. Jedan od načina i rješenja tog problema jeste da tu toplotu plasirate za pripremu tople potrošne vode koju danas domaćinstva u skoro 100 postotnom obimu pripremaju putem električnih bojlera", kazao je Husika.

Barijere koja još stoji na putu uspostave tog sistema a pored onih regulatornih, kako Husika kaže jeste niska cijena električne energije i vrlo teško može biti konkurentno da se tom toplotom snabdjevaju korisnici i van sezone grijanja a isključivo za potrebe sanitarne vode.

"Na našem tržištu takva je situacija da ova mogućnost trenutno nije na održivim nogama, nije isplativo. Iz tog razloga trebalo bi uvesti određene mehanizme da se to promjeni, a moguće je kroz subvencioniranje kogeneracije. Bilo kroz subvenciju za električnu energiju ili toplotu koja dolazi iz visokoefikasnih kogeneracija", govori Husika.

Kroz cijeli ovaj projekat on kaže da treba gledati iskustva zemalja EU koje npr. kroz posebne tarife, oporezivanje kupovine električnih bojlera, destimulišu ljude da koriste električnu energiju.

"To je neophodno, jer očigledno je da toplane sve manje isporučuju toplote, zgrade su sve više energetski efikasnije tako da one gube svoj dio tržišta i zbog toga trebaju nalaziti nova tržišta, a jedno od njih je i topla potrošna voda", pojašnjava Husika.

Govori da u odnosu na regiju, izuzev Hrvatske, u ovom segmentu nezaostajemo puno, pojšnjava da je to posljedica ne samo nekih prirodnih uslova već politike energije koja nije promovisala efikasno korištenje električne energije i toplote.

Benefiti ovakvog načina korištenja energije bi bili višestruki ako bi se rasteretila elektrodistribucija od svakodnevnih udara.

Husika kaže da je to je moguće kroz spajanje daljinskih grijanja. "To bi značilo da u periodima kada imamo jako veliku ponudu električne energije iz obnovljivih izvora kao što su sunce ili vjetar, da onda daljinska grijanja preuzimaju te ´viškove´ i na taj način rasterećuju mrežu. U ovom slučaju se oni pojavljuju kao jedan balansni alat u čitavom elektroenergetskom sistemu", kazao je Husika.

Jedan od ciljeva projekta je i da se vidi kako to daljinska grijanja mogu pospiješiti veće učešće obnovljivih izvora u energijskom miksu.

I.M.