Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Trendovi u EU - Sve interesantnija gradnja od drveta i prirodnih materijala

08.12.2018. 07:18 / Izvor: Fena

Korištenje tehničkog drveta u gradnji, kao i drugih prirodnih materijala, trend je koji uzima maha u svijetu, a Bosna i Hercegovina je zemlja s velikim drvnim resursima, tradicijom i obrazovanim kadrovima. Stoga je u ovom segmentu interesantna mogućim partnerima kao područje s velikim mogućnostima, prvenstveno kao izvoznica gotovih elemenata za gradnju.

U Beču se, primjerice, gradi osamnaestospratnica od drveta, a u Londonu je nikla devetospratnica  2009. godine i jako dobro funkcioniše.

Po riječima Azre Korjenić, profesorice s Tehničkog univerziteta u Beču, nastaje svojevsrno takmičenje ko će izgraditi više i bolje od ovog prirodnog, ekološki prihvatljivog resursa, blagotvornog i po ljudsko zdravlje.

Korjenić je kao učesnica panela „Gradnja upotrebom tehničkog drveta - izazovi i potencijali“ govorila na okruglom stolu „Tržišni trendovi u Evropskoj uniji u gradnji korištenjem tehničkog drveta“, održanom u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Jedna od njenih tema bila je - građevinska fizika drveta, zvuk i termička svojstva, kao i sprečavanje oštećenja od vlage i požara u drvenoj gradnji.

Claus Goecke, SIPPO konsultant iz Njemačke, također učesnik skupa, ističe da održiva gradnja i energetska efikasnost naprosto nisu više trend, već nešto što se mora uraditi.

"Naš način gradnje i razmišljanja o gradnji moraju se značajno mijenjati da bismo dostigli ciljeve zadane u vezi sa sprečavanjem klimatskih promjena. Bosna i Hercegovina sigurno ima jako kvalitetnu sirovinu, tradiciju, obrazovane ljude koji se znaju baviti preradom drveta, pa sve to daje mogućnost da se ona pridruži ovim trendovima u narednom periodu i bude značajan igrač kad je riječ o ekološkoj, održivoj gradnji i energetskoj efikasnosti. Međutim, moramo vidjeti načine za njeno pridruživanje razvijenijim zemljama u ovom sektoru", naveo je Goecke.

On je u okviru panela o trendovima potražnje i izvoza proizvoda od tehničkog drveta na tržištu Evropske unije, govorio s posebnim osvrtom na građevinsku stolariju, podove, drvene i prefabrikovane kuće.

Prof.dr. Sanela Klarić moderirala je panel diskusiju o iskustvima bosanskohercegovačkih kompanija u promoviranju i izvozu proizvoda na evropsko tržište.

Klarić je u izjavi novinarima podsjetila da na nivou države još ne postoji zakon o šumama, ali i da, uprkos tome, „treba malo pogledati tržište Evropske unije gdje je trenutno mnogo veći rast tržišta sa zahtjevima za drvetom kao građevinskim materijalom ili prefabrikovanim elementima za gradnju ili nekim inženjerskim drvetom, nego za namještajem“.

U ovom momentu dosta je jak segment izvoza najmeštaja, ali pored toga, treba vidjeti kakve su prilike za drvnu industriju u Bosni i Hercegovini, zemlji koja ima resurse, tradiciju, infrastrukturu, znanje, a nekad je to i radila - osamdesetih godina možda bila najveći izvoznik prefabrikovanih elemenata za gradnju objekata", ističe Klarić.

"Želja nam je vidjeti da li i privrednici u BiH vide u tome njihovu šansu; da li možemo pristupiti inovativno, pa osim drveta, uključiti i druge prirodne materijale i na koji način, kod procesa certificiranja, izvoza, s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i SIPPO-om, možemo pomoći zaniteresovanim ljudima ili mladim poduzetnicima koji bi željeli na tim osnovama da zasnuju možda i neke nove, manje proizvodnje i kompanije; da vidimo kako da se uključimo na to tržište koje raste. Posebno je drvo materijal vrlo popularan u cijelom svijetu", riječi su Sanele Klarić.

Boris Tadić, menadžer u SIPPO-u, švicarskom programu promocije izvoza, izrazio je, podršku, zajedno s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, izvozu finalnih proizvoda od tehničkog drveta iz Bosne i Hercegovine - montažnih kuća, parketa, prozora, vrata i drugih elemenata, kao i zalaganje za predstavljanje kvaliteta te proizvodnje na vanjskom tržištu.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti