al
Turizam nije izgradnja hotela, to je sistem kojim treba upravljati - BiH ga nema

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Turizam nije izgradnja hotela, to je sistem kojim treba upravljati - BiH ga nema

23.07.2019. 12:54 / Izvor: Akta.ba

BiH je prema Travel & Tourism indeksu Svjetskog ekonomskog foruma na 113. mjestu od 134 zemlje i daleko zaostaje za zemljama regije.

Razlog ovome treba tražiti, između ostalog, u nerazvijenosti destinacijskog menadžmenta i odustvu strateškog razvoja turizma na svim nivoima u BiH što je u potpunosti neprihvatljivo imajući u vidu prirodu turizma kao hiperkonkurentne, digitalne i globalne industrije.

Iako turističko-resursna osnova BiH pruža mogućnost za razvoj različitih oblika turizma, činjenica je da se turistički potencijal ne valorizuje i razvija na adekvatan način.

Almir Peštek, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu u razgovoru za Akta.ba je kazao da za razvoj turizma nije dovoljno imati samo atrakcije i turističke proizvode.

"Moramo znati da mnoge destinacije u BiH nude turističke proizvode koji se mogu supstituirati ponudama drugih destinacija u svijetu, bez obzira što se nama čini da smo posebni i jedinstveni. Ili ako smo posebni i jedinstveni, da li smo u stanju tu posebnost i jedinstvenost adekvatno promovisati i kreirati priču", govori Peštek.

Bez obzira na rastući broj dolazaka tokom posljednjih godina, razvoj turizma je rezultat organskog rasta i inicijative uglavnom privatnog sektora koji često nastupa na tržištu samostalno s malim stepenom integracije i inovacija.

Turističke organizacije/zajednice su se uglavnom bavile i bave promotivnim aktivnostima što čini samo jedan dio njihovih aktivnosti, iako ih Svjetska turistička organizacija smatra destinacijskim organizacijama.

"Turizam je, kako često naglašavam, deklarativno razvojna šansa BiH, ali dosadašnja situacija pokazuje da se destinacijama kao cjelinom i samim tim i razvojem turizma nije efikasno upravljalo. Pitanje koje sebi moramo postaviti je da li smo spremni za strateški zaokret u razvoju turizma - od organskog razvoja turizma baziranog uglavnom na inicijativama privatnog sektora ka strateškom, dugoročnom razvoju baziranom na principima održivog turizma”, kaže Peštek.

Destinacija je mjesto posjećeno tokom putovanja, a može se reći i da je destinacija mjesto turističke potrošnje. Destinacija je kompleksan i dinamičan koncept i nije trajna kategorija, te ne mora nužno pratiti administrativne granice.

Peštek kaže da razvoj turizma stoga zahtjeva sistemski, interdisciplinarni i holistički pristup, inovativnost, strateško planiranje i uključivanje svih interesnih grupa u donošenje odluka, a polazna tačka u razvoju destinacije su potrebe turista koje će biti zadovoljene kroz materijalne i nematerijalne elemente ponude na destinaciji.

Pozicioniranje i uspjeh na turističkom tržištu zavisi od spremnosti interesnih grupa da zajednički rade i doprinose razvoju destinacije.

Destinacijski menadžment je kontinuirani proces u kojem turistički sektor, javna uprava, privatni sektor i ostali subjekti usmjeravaju razvoj destinacije sa ciljem ostvarivanja zajedničke željene vizije i strategije destinacije.

NEPOSTOJANJE STRATEGIJE RAZVOJA

Situacija u BiH je takva da je turizam nadležnost entiteta. Na državnom nivou, osim jedne komisije u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ne postoji tijelo koje bi upravljalo razvojem turizma.

U FBiH se situacija dodatno usložnjava jer postoje kantoni koji su opet nadležni za razvoj turizma na kantonalnom nivou. Republika Srpska ima strategiju turističkog razvoja, dok Federacija nema.

Paradoksalno, Federacija nema ni zakon od turizmu još od 2014. godine. U kantonima i općinama se turizam uglavnom parcijalno razmatra u okviru lokalnih strategija razvoja. Neki kantoni pokreću inicijative za izradu strategija, npr. Zapadnohercegovački, a neke općine/gradovi su kreirali strategije razvoja turizma – Visoko, Stari grad Sarajevo, Maglaj, itd.

"Često studentima spominjem dvije izjave koje sam učio kada sam i sam bio student - „Uzaludno je veslati jače ako veslate u pogrešnom smjeru“ i „Ako ne znate gdje želite ići, svaki će vas put odvesti tamo“. Ove izjave opisuju trenutno stanje u našem turizmu. Bez strategija razvoja ne znamo u kojem smjeru idemo, koje oblike turizma želimo razvijati, kako se želimo razvijati i kakve rezultate ostvariti, u kojem pravcu usmjeravati investicije, itd. Jednostavno ne znamo šta je naša vizija. Gdje ćemo biti za 10, 20, 30 godina? Nažalost mnoge poznate destinacije u BiH, kao i sama BiH, nemaju odgovore na ova pitanja. Bez strategije imamo stihiju i ad-hoc aktivnosti i naravno sve što postignemo nam je dobro. Ako je rast broja turista 14 posto u odnosu na prošlu godinu, šta nam to govori? Da smo dobro radili? Da li smo možda trebali imati 20 posto? To ne znamo, jer nemamo plan ni jasne indikatore razvoja. Ako investitor želi uložiti sredstva i graditi grad na planini, da li je to dobro za nas? Da li ćemo imati korist za zajednicu? Da li ćemo imati pitku vodu? Da li ćemo uništiti prirodu? ", govori Peštek.

On kaže da nikada dugoročni razvoj ne žrtvujemo radi kratkoročnih aktivnosti, a BiH se baš to dešava. Dešava se zato što, kako kaže nemamo ljude sa vizijom kao kreatore turističkih politika i što je u potpunosti zanemarena struka.

"Sve češće čujemo da ćemo imati sve veći broj turista iz Kine. Šta znamo o kineskim turistima? Koje su njihove potrebe? Šta ćemo im ponuditi tokom njihovog kratkog zadržavanja? Imali smo i turiste iz arapskih zemalja? Šta znamo o njima? Zašto su dolazili u BiH? Šta smo im nudili tokom njihovog dugog zadržavanja?  Turizam nije samo izgradnja hotela i restorana, niti samo nuđenje razglednih tura, niti samo turistički proizvod, itd turizam je sistem. A sistemom se mora upravljati, u suprotnom imamo entropiju", kaže Peštek, dodajući da ukoliko želimo biti turistička zemlja, turizam moramo i živjeti.

Ono što se mora znati je da destinacija ne mora nužno pratiti administrativne granice, a situacija je takva da je saradnja između administrativnih jedinica na raznim nivoima uglavnom loša. Do čega to dovodi?

Peštek govori da takva situacija dovodi upravo do onoga što nam T&T indeks govori – turizam je deklarativno razvojna šansa, ali se oni koji bi to trebali razvijati, time ne bave, nemamo jedinstven pristup razvoju, nemamo viziju razvoja, nemamo dovoljno stručnih kadrova, infrastruktura je loša, nivo zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa je sramotno nizak, itd.

Takođe se postavlja pitanje ko upravlja brendom i promocijom BiH kao destinacije? Odgovor je i niko i svako. On pojašnjava da ovakva kakofonija poruka koje šaljemo prema inostranim turistima nije ono što nam omogućava dugoročni uspjeh.

"Naše razmišljanje se često svodi na to da „svi znaju za BiH“, „svi znaju za Sarajevo“, „svi znaju za olimpijske igre 1984“, itd. To nije tačno. Naša relativna važnost u odnosu na mnoge svjetske i evropske destinacije je izuzetno niska. Ali okrenimo to u svoju korist. Okrenimo svoju relativnu nepoznatost u svoju korist – pozovimo turiste da nas otkriju, pričajmo priče (storytelling) o svojoj tradiciji, kulturi, hrani, spomenicima, prirodi, posebnostima, pokažimo svoju mističnost i svoju autentičnost, itd. Iskoristimo ono po čemu smo zaista poznati , čak nas i T&T indeks po tome prepoznaje, a to je gostoljubivost i stavimo u funkciju materijalno i nematerijalno nasljeđe koje imamo", govori Peštek.

Pretvarajmo naš potencijal u ekonomski vrijedan resurs i upravljamo onim čime raspolaženo na održiv način. Čak ni mi koji živimo u BiH često ne znamo čime raspolažemo.

Naglašava da moramo imati u vidu i prirodu turističkih boravaka. Trend u putovanjima je da turisti putuju kraće i češće. Popularni su city breaks sa 2 ili 3 noćenja. To je priroda boravaka turista i u BiH, što pokazuje i statistika. Imajući u vidu veliko prisustvo sive ekonomije u našem turizmu, smatra da je broj dolazaka veći, ali boravci ipak nisu duži.

Postvlja se pitanje, kako kratke boravke pretvoriti u našu korist? Povećanje turističke potrošnje na destinacijama. "Nama apsolutno ne treba turizam u kome turistima nudimo uvoznu hranu ili suvenire iz Turske i Kine. Razvijajmo poljoprivredu, zanate, domaće biznise i onda ćemo imati puno veće efekte od turizma. Pošto se volimo hvaliti turističkim statistikama – uspjeh turizma se ne mjeri brojem dolazaka i noćenja, nego i turističkom potrošnjom i nivoom zadovoljstva turista. Promovišimo ono što imamo i zaštitimo ono što imamo. Ostavimo naše blago i budućim generacijama. Uopšte ne govorimo o razvoju održivog turizma. Samo ponavljamo da broj turista raste i time se zadovoljavamo. Šta je sa društvenim ciljevima? Šta je sa okolišnim ciljevima? Ovakav stihijski razvoj nam neće donijeti dobro u dugom roku. Niti znamo u kojem pravcu se razvijamo, niti kako se želimo razvijati", kaže on.

TURIZAM NAM SE DEŠAVA

Turizam je velika razvojna šansa, ali turizam je i veliki zagađivač. Utiče na prirodu, na okruženje, na ljude, lokalno stanovništvo. Na samom smu dnu zemalja po zaštiti prirodnog okruženja i stavljanju prirode u neki od režima zaštite.

Peštek kaže kako se malo pitamo da li će doći do rasta cijena nekretnina, rasta renti, rasta cijena i pada standarda lokalnog stanovništva, pada kvaliteta života, itd? To su pitanja o kojima ne razmišljamo jer smo fokusirani na statistike. Često smo vođeni i interesima privatnih investitora, a ne zajednice. Činjenica je da privatni i javni sektor ne moraju imati kompatibilne ciljeve - profit nasuprot javnog dobra. Ali ko te interese pomiruje? Odgovor je - skoro pa niko.

"Ako ovako nastavimo da se razvijamo u turizmu, govorićemo o neodrživom turizmu. Učimo iz grešaka mnogih destinacija posebno Hrvatske, učimo od onih koji rade dobre stvari posebno Slovenija i ne zanosimo se kratkoročnim rezultatima. Dovoljno se vidjelo, uradilo i naučilo tokom posljednjih 20 godina i vrijeme je da se promjenimo", kazao je Peštek.

Javni sektor je učinio malo za razvoj turizma. Razvoj turizma je primarno razvijen privatnim inicijativama. Međutim, privatni sektor ima svoje interese, ali i svoje granice.

Ako ne napravimo platformu za saradnju javnog, privatnog i nevladinog sektora u turizmu, govori Peštek, imaćemo neodrživi turizam i veliki pritisak na društvo i okolinu. Zar moramo uopšte više govoriti da su nam potrebne strategije razvoja, integracija privatnog i javnog sektora, sistemski-holistički pristup, zaštita resursa, itd? Zašto više ne počnemo koristiti toplu vodu i počnemo slušati struku.

Cijeli turistički svijet zna šta treba raditi, samo se mi prepuštamo stihiji i zadovoljavamo se mrvicama. Turizam je hiperkonkurentna i digitalna industrija koja ima svoja pravila. Turizmom i razvojem turističkih politika se moraju baviti profesionalci i stručnjaci.

"Ne dozvolimo da nam godine prolaze, a zajedno sa njima i prilike. Problemi, i veliki i mali, a na koje se ukazuje već godinama se ne rješavaju, samo se sklanjaju pod tepih. Ali se, ponovo naglašavam, zadovoljavamo turističkim statistikama. Zar je toliki problem npr. rješavati pitanje turističke signalizacije, regulisanje rada domaćih i inostranih turističkih vodiča, intenziviranje rada turističkih inspekcija, uvođenje novih nastavnih programa u srednjim školama i raditi na promociji turističkih zanimanja, rješavanje nelegalnog iznajmljivanja, pokretanje inicijative za zaštitu prirode, razvijati gastro turizam, razvijati ruralni turizam, prilagođavati zakone i regulativu, itd? Problem je zato što se na svaku mogućnost rješavanja javlja novi problem koji se ne rješava. I onda se stalno pričaju iste priče, isti problemi, postavljaju ista pitanja. Do kada?”, govori Peštek.

Kaže da ga tješi i daje mu nadu, da će se situacija mijenjati u budućnosti, da se javljaju pojedinačne inicijative u smislu razvoja destinacija. Mnogi shvataju da čekajući rješavanje problema na višim nivoima samo gube vrijeme, resurse i prilike, te se integrišu i čine uspješnijim. Takve su inicijative klastera Hercegovina, grada Visoko, klastera Una-Sana, Blidinja, itd. Nada se da će u budućnosti biti i više ovakvih inicijativa i integracije javnog i privatnog sektora.

"Tješi me i da imamo sve više mladih ljudi koji rade odlične stvari, da uče i prate trendove, da su otvoreni u promišljanju i ne žive u prošlosti, da imaju globalnu perspektivu i da ne čekaju da im neko pomogne nego sami idu naprijed”, kaže za kraj Peštek.

Ono što će nam osigurati bolji turistički put jesu turistički radnici koji treba da rade na sebi, uče, da budu inovativni, drugačiji, da se uvezuju, da razmišljaju dugoročno i strateški.

Svojim uspjehom i uvezivanjem sa drugima iz sektora, mogu uticati na promjene okruženja i praviti pritisak na javni sektor u cilju kreiranja pozitivnog i razvojnog ambijenta, te razvoj destinacije.

I.M.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti