al
U BiH se vrši ekocid: Bruceloza hara, odgovorni šute

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

U BiH se vrši ekocid: Bruceloza hara, odgovorni šute

03.09.2018. 12:50 / Izvor: Akta.ba

Već duži niz godina bruceloza u BiH uzima danak kod ljudi i životinja. Stručnjaci kažu da se na terenu ne dešava ništa značajno po ovom pitanju, uz isprike da nema adekvatnih postrojenja, kafilerija ili grobnica za zbrinjavanje bolesne stoke. Bruceloza je bolest koja je po učestalosti na prvom mjestu u skupini bolesti koje se prenose sa životinja na ljude.

Kao najodgovornije za zdravstveno stanje stoke a time i ljudi u BiH krive MVTEO – Ured za veterinarstvo BiH, Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, entitetska ministarstva poljoprivrede, Agencije za sigurnost hrane kao i drugi državne inspekcijske organe koji su u lancu ishrane ljudi.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH u 2018. godini je zabilježeno 212 slučajeva oboljelih od bruceloze najviše oboljelih je u SBK njih 14, zatim u ZDK u kojem je 12 oboljelih. U 2017. godini bilo je zabilježeno 139 slučajeva.

Nihad Fejzić, profesor i dekan Veterinarskog fakulteta na Univerzitetu u Sarajevu za Akta.ba je kazao da ovakvo nepravilno odlaganje bruceloznih životinja jedna je vrsta ekocida za ovu državu. Uzročnici bolesti koje su prenosive na ljude obitavaju najviše u životinjama, a opus veterinarskih službi je da se kontrola tih bolesti vrši na njihovim izvorima.

"U BiH još uvijek ne postoji sistem za upravljanje ne samo neinfektivnog otpada veće generalno animalnog otpada. Par privrednih subjekata u BiH imaju riješene spalionice, kafilerije ali koje služe samo za njihove interne potrebe i obično nezadovoljavaju sve uslove", govori Fejzić.

Fejzić je kao primjer za ne/kontrolu ovakvih vrsta bolesti naveo Afričku svinjsku kugu, koja u Evropi nije postojala više desetina godina i smatrala se iskorjenjenom a pojavila se opet poslije 50 godina u Poljskoj i Madžarskoj jer je došla sa drugih prenosnika.

"Uzročnik, virus ove bolesti je došao do divljih životinja preko novih vektora kao što su komraci i druge vrste insekata koji su se zbog globalno narušenog eko sistema migrirali na druga područja. Ovo svakako zabrinjava cijeli svijet a posebno nas koji se bavimo sa ovim problemima jer ne znamo kako da to riješimo", pojašnjava Fejzić.

JAME GROBNICE

Na području KS, na deponiji Smiljevići postoje tzv. jame grobnice koje su jedan od načina kako se upravlja animalni otpadom ali samo ime asocira na neki srednji vjek. Fejzić kaže da je jasno da onda mi postupamo po nekim zakonima i pravilima iz srednjeg vijeka, a sve ovo se može riješiti npr. preko nekog investitora koji bi bio voljan uložiti u sistem zbrinjavanja ovakve vrste otpada, a interesanata za ovakvu vrstu poduhvata je bilo ali očito da Vlast nije bila.

"Sada kada imamo veliki broj oboljelih životinja, jedini način da bi spriječila nova oboljenja životinja a prvenstveno ljudi jeste da se te životinje uklone na način jame grobnice, a koja treba da bude funkcionalna – odobrena od nadležne inspekcije, odvojena od bilo kakvih vodotokova, da mora biti ograđena da divlje životinje ne bi dalje raskopavale i raznosile oboljele leševe i da se mora ispuniti dosta drugih biosigurnosnih uslova", kaže Fejzić.

Tomislav Grizelj, vlasnik kompanije Grizelj Sarajevo za Akta.ba je kazao da nije točna konstatacija da nema postrojenja za uklanjanje NŽP koji nisu namijenjeni za ljudsku ishranu, jer FUCZ ima dva postrojenja koja imaju i sve potrebne dozvole za interventno djelovanje u slučaju epidemije, elementarnih nepogoda ili akcidenta.

Iz Federalna uprava civilne zaštite su nam potvrdili da posjeduje dvije spalionice koje su namijenjene za zbrinjavanje životinjskog otpada na pravilan i ekološki način u cilju sprječavanja širenja različitih vrsta zaraza.

Kazali su i da je riječ o spalionicama manjeg kapaciteta a koje su najviše u funkciji bile nakon poplava u Maglaju, Zavidovićima i Žepču, dok je dio uginule stoke tada odvožen u Srbiju, zbog malih kapaciteta.

Mala spalionica može zbrinuti do 500 kilograma tokom dana, što znači da količina životinjskog otpada u jednom trenutku može biti 60 do 80 kilograma i namijenjena je uglavnom za sitne životinje, perad i slično. Srednja spalionica ima dnevni kapacitet od oko tonu i po, što podrazumijeva da se otprlike 200 kilograma može tretirati u jednom trenutku, a odnosi se na manju stoku kao što su ovce, koze ili psi lutalice.

Kako su nam rekli, pokrenuli su procedure za osposobljavanje treće mobilne spalionice ali da iz više navrata od nadležnog Ministarstva nisu dobili rješenje niti ekološku dozvolu za rad, gdje se kao razlog odbijanja navodi da spalionice nemaju uslove za ekološko zbinjavanje, iako iz FUCZ kažu da sve spomenute spalionice imaju uredne certifikate za nesmetan ekološki rad.

POSTOJE EKOLOŠKA RJEŠENJA

Grizelj kaže kako njegova kompanije već dugi niz godina vlada procesnim - tehnologijama i tehnikama i u mogućnosti je proizvesti patentno registrirano postrojenje za neškodljivo zbrinjavanje ili renderiranje NŽP i kroz koje se može ostvariti značajan randman i zaštitit zdravlje ljudi, životinja, okoliš i priroda.

"Ne znam u čemu je problem, što se čeka, da nastupi i epidemija kod ljudi i da se dese veće posljedice ili da bude ugroženo zdravlje nekog  zvaničnika da bi se vlasti probudila iz hibernacije za koju uredno primaju plaće svaki mjesec. Sva obećanja, gubljenje vremena i trošenje novca za izrade studija, elaborata, popisivanje zagađivača su samo puka statistika iz koje se ne može napraviti validan akcioni plan koji će riješiti problem bruceloze", govori Grizelj.

Neodgovorno ponašanje odgovornih će ugroziti i tako skroman izvoz mesa u EU iz BiH, kaže on jer informacije o epidemiji jedne države su javna stvar i mora se izvijestiti  EU o stanju na terenu.    

"Vjersko klanje, tko od državnih organa nadzire ili su muslimani građani nekog drugog reda i nadzor se prepušta nikom ili svakom bez odgovornosti, kao da “Država“ nije odgovorna za zdravlje svih svojih građana, gostiju i dobronamjernih turista koji su došli u BiH bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Koliko izbora na svim nivoima vlasti treba da prođe da bi se počelo nešto rješavati ili će međunarodni incident  probuditi iz hibernacije sa međunarodnim posljedicama i sankcijama", govori Grizelj.

Dodao je i to da je zdravstvena kontrola kod uvoza, prevencija  – vakcinacija više strukovno mislena imenica jer struka kao i uzgajivači stoke šute, do kada i u čijem je interesu da li su u pitanju izvoznici, neznanja i sramota ili je cilj da se pogoduje uvoznicima koji po povoljnijim cijenama kupuju i uvoze bolesnu stoku u BiH?

Svi se slažu u jednom da nam trebaju velike spalionice, kao što je to u Evropskim zemljama, jer one predstavljaju jedini i najbolji mogući način zbrinjavanja leševa zaražene stoke i sprječavanja širenja zaraze na ljude koja uzima danak.

I.M.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti