U Bosni i Hercegovini nema dovoljno centara za obrazovanje odraslih: Prekvalifikaciju treba oko 50.000 nezaposlenih

Najmanje 50.000 nezaposlenih u BiH treba prekvalifikaciju kako bi lakše našli posao, a u našoj zemlji postoje tri centra za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju, što je nedovoljno, ističu u nadležnim institucijama.

Kažu da država treba da riješi pitanje neformalnog obrazovanja kroz zakon i finansiranje otvaranja ovakvih centara. Kao problem navode i nepostojanje sprege između službi za zapošljavanje i obrazovnih institucija. Napominju da je kao posljedica globalne ekonomske krize od početka ove godine u BiH otpušteno 32.500 radnika, a dosta bi ih našlo posao nakon prekvalifikacije.

U Zavodu za zapošljavanje FBiH tvrde da se u okviru javnih službi za zapošljavanje u BiH samo u Bihaću nalazi Centar za prekvalifikaciju.

Ramo Sulić, zamjenik direktora Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona, ističe da su polovica nezaposlenih nekvalifikovani radnici, te ekonomski i mašinski tehničari, trgovci i gimnazijalci, dok se, sa druge strane, traže građevinska zanimanja. Smatra da su potrebe za prekvalifikacijom mnogo veće od kapaciteta koji nude centri.

"Veliki broj nezaposlenih sa suficitarnim zanimanjima biće prisiljeno da se prekvalifikuju ako žele biti konkurentni na tržištu rada. Kroz naš centar je od 1997. godine, kada je adaptiran nakon rata, prošlo 2.500 radnika koji su dobili certifikat. Mnogi su se zaposlili i u inostranstvu. Godišnje prekvalifikujemo nekoliko stotina osoba, a hiljade ih to treba", dodao je Sulić.

Kaže da nezaposlene osobe u centru u Bihaću prekvalifikuju u zanimanja tesar, zidar, keramičar, elektroinstalater, vodoinstalater, armirač, a uskoro uvode programe za zavarivače i kamenoklesare. Sulić podsjeća da je u Goraždu postojao centar za prekvalifikaciju, ali je ugašen prije rata, dok bihaćki centar postoji od 1963. godine.

Nedavno je Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) otvorila Centar za prekvalifikaciju i zapošljavanje nezaposlenih, a u Širokom Brijegu postoji Srednja škola Centar za obrazovanje.

Slaviša Ćeranić iz SERDA procjenjuje da će za dvije godine kroz ovaj centar proći 2.000 osoba, te da sistem prekvalifikacije fantastično funkcioniše u Hrvatskoj i Španiji, gdje se različiti nivoi vlasti pa i preduzeća brinu o finansiranju.

"Kod nas je ta priča u povojima. Nemamo zakon o obrazovanju odraslih. Imamo ogroman broj ekonomskih tehničara, na primjer, a velika je tražnja za komercijalistima. Neka su zanimanja izumrla. To pokazuje da je neophodno raditi na prekvalifikacijama. Najmanje 50.000 nezaposlenih to treba", naglašava Ćeranić.

Nermana Ajanović-Hajdarpašić, predstavnica portala Posao.ba, kaže da su na sajmovima zapošljavanja najtraženiji zanatski i radnici građevinske struke, a ta zanimanja su deficitarna.

Dražen Petrović, potpredsjednik Asocijacije poslodavaca BiH iz distrikta Brčko, ocjenjuje da je prekvalifikacija nužna jer je na biroima sve više onih sa zanimanjima koja se sve manje traže, a poslodavci teško dolaze do kvalitetnih kadrova.

On kaže da u Brčkom mladi najmanje upisuju škole za zanimanja tokara i zavarivača, a sve je više ekonomskih tehničara koji nisu toliko potrebni.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH smatraju da je osnivanje centara za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju zahtjevan posao sa finansijskog aspekta. Napominju da, osim toga, nije riješen neformalni sistem obrazovanja u smislu definisanja programa obuke i njihovih priznavanja u BiH i inostranstvu.