U čemu je tajna uspjeha češke ekonomije i šta bi BiH mogla prepisati

09.01.2019. 10:19 / Izvor: Dnevni Avaz
U čemu je tajna uspjeha češke ekonomije i šta bi BiH mogla prepisati

Kada analiziramo razvoj češke ekonomije, kao i vanjskotrgovinsku razmjenu između BiH i Češke, dolazimo do zaključka da saradnja između kompanija dvije zemlje može biti i bolja.

Prema dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH i Federalnog zavoda za statistiku, 2018. godina bit će uspješna s aspekta industrijske proizvodnje i izvoza. Prema podacima za prvih 11 mjeseci, izvoz iz BiH iznosio je 10,97 milijardi KM i za 8,3 posto je veći nego u istom periodu 2017.

Najviše se izvozilo u zemlje EU i CEFTA-e. Tradicionalno prednjači izvoz u Njemačku sa 1,625 milijardi KM, Hrvatsku 1,35 milijardi, Italiju 1,26 milijardi, Srbiju 1,14 milijardi, Sloveniju 974 miliona KM, Austriju 957 miliona... Izvoz prerađivačke industrije iznosio je 9,8 milijardi i za 8,4 posto je veći.

Realni sektor

Ali, kada analiziramo razvoj češke ekonomije, kao i vanjskotrgovinsku razmjenu između BiH i Češke, dolazimo do zaključka da saradnja između kompanija dvije zemlje može biti i bolja.

Izvoz BiH u Češku iznosio je 193 miliona KM i za 28,8 posto je veći nego u istom periodu 2017.

"Treba istaći da se radi o ekonomiji na koju se sigurno BiH može ugledati. Poznato je da Češka posljednjih godina važi za jednu od najstabilnijih ekonomija, s najmanjom nezaposlenošću u EU i konstantnim rastom. Ekonomije koje su bazirane na realnom sektoru, to jest proizvodnji te izvozu, najbezbolnije su prevazišle posljednju ekonomsku krizu od prije desetak godina. Upravo je češka ekonomija fokusirana na proizvodnju i izvoz, a najznačajnija je metalurgija, metalska i automobilska industrija. Češke kompanije svoja su izvozna tržišta pronašle u Njemačkoj, Slovačkoj i Francuskoj, a njihova konkurentnost je na zavidnom nivou", pojašnjava Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge PKFBiH za Dnevni avaz.

Petina automobila proizvedenih u EU, proizvede se u Češkoj. Najveća snaga njihove automobilske industrije je "Škoda" koja je dio VW grupacije. Tu su i južnokorejski "Hyundai", kao i "Toyota" i PSA grupacija - "Peugeot" i "Citroen".

Postoje najave da će BMW u ovoj zemlji imati svoj veliki razvojni centar. Veliki doprinos češkoj ekonomiji daju i proizvođači komponenti za automobilsku industriju. Postoji više od 500 kompanija u Češkoj koje zapošljavaju hiljade radnika.

Važno je spomenuti da je, ne tako davno, Češka prošla tranziciju, izgubila tržišta i zapala u veliku krizu, te je setom mjera uspjela potaknuti samozapošljavanje i nametnuti se na tržištu unutar EU.

Potencijal postoji

Bosna i Hercegovina kao država s dugom industrijskom tradicijom, upravo u metalskoj i automobilskoj industriji, konkretnim mjerama trebala bi podržati prerađivačku industriju i na taj način iskoristiti potencijale koji još postoje.

"BiH bi se mogla ugledati na porezni sistem koji je češkoj ekonomiji dao vjetar u leđa, smanjenjem opterećenja na plaće radnika i smanjenjem birokratskih procedura, povećati priliv investicija, zapošljavanje ali i najvažnije, sačuvati mladu i produktivnu radnu snagu", kaže Mališević.

Set mjera koje brzo mogu donijeti pozitivne efekte

Imajući u vidu značaj prerađivačke industrije u FBiH, u Sektoru za industriju i usluge Privredne komore FBiH u 2018. godini formiran je Stručni savjet za razvoj industrije.

Zadatak ovog savjeta je da zastupa interese realnog sektora, to jest prerađivačke industrije u segmentu kreirana privrednog ambijenta, otvaranju novih radnih mjesta u skladu s usvojenim sektorskim strategijama. 

Isto tako treba i da zastupa interese Sektora pred zvaničnim organima vlasti odnosno Vlade FBiH. Stručni savjet pripremio je i Vladi dostavio set mjera koje će, ako budu donesene, u kratkom roku donijetii pozitivne efekte i osigurati daljnji rast i razvoj industrije u FBiH.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti