U institucijama FBiH još uvijek nije započelo planiranje i provođenje mjera EE

U proteklom periodu ostvaren je bitan napredak u donošenju legislative koja uređuje oblast energetske efikasnosti i osnovnih strateških i planskih dokumenata koji predstavljaju preduslov za sistemsko uređenje ove oblasti, ali kako se navodi u izvještaju Ureda za reviziju u okviru "Unapređenje energetske efikasnosti u institucijama FBiH“, još je dosta stvari ostalo za uraditi.

Ono što je urađeno jeste da je donesen Zakon o energetskoj efikasnosti u FBiH i izrađene su Okvirna energetska strategija FBiH do 2035. godine i Akcijski plan EE FBiH za period 2016.-2018.godina.

Revizijom koju je sproveo Ured za reviziju institucija u FBiH zaključeno je da za adekvatnu primjenu Zakona o energetskoj efikasnosti u FBiH još uvijek nisu doneseni svi neophodni podzakonski akti, zbog čega se odrednice Zakona još uvijek ne poštuju.

Poseban problem predstavlja osiguranje cjelovitih i pouzdanih podataka o potrošnji energije, uspostava odgovarajućeg sistema upravljanja informacijama, kao i uspostava održivih instrumenata finansiranja programa energetske efikasnost.

Slijedeći europske direktive, Zakon o energetskoj efikasnosti u FBiH je propisao posebno obveze za javni sektor.

Međutim revizijom je konstatirano da u institucijama FBiH još uvijek nije započelo planiranje i provođenje konkretnih mjera unapređenja energetske efikasnosti.

Provedeno praćenje je pokazalo kako još uvijek nije uspostavljena praksa da Parlament FBiH i Vlada FBiH razmatraju svaki izvještaj revizije učinka, kako bi svojim zaključcima dodatno obvezali nadležne institucije da realiziraju preporuke iz izvjštaja revizije učinka.

Također, preporuke koje su date Vladi FBiH nisu posebno analizirane na sjednicama Vlade FBiH, niti je planiran način realiziranja istih.

U Izvještaju "Unapređenje energetske efikasnosti u institucijama FBiH“ dato je ukupno 13 preporuka, tri preporuke su u potpunosti realizirane, pet preporuka je realizirano djelomično, za četiri preporuke nisu poduzimane aktivnosti na njihovoj realizaciji, a jedna od datih preporuka više nije relevantna.

Preporuke su date Parlamentu FBiH, Vladi FBiH, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije i Federalnom ministarstvu prostornog uređenja. Većina preporuka je podrazumijevala zajedničke aktivnosti više institucija, te je kroz pojedine preporuke sugerirano da se u realizaciju preporuka uključe i Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH i Fond za zaštitu okoliša FBiH.

Nikakve aktivnosti nisu poduzete u okviru  načina realizacije energetskog certificiranja u institucijama FBiH koje posluju u zgradama u javnom vlasništvu gdje je potrebno zahtijevati energetski certifikat od vlasnika privatnih zgrada koje koriste institucije u FBiH. Zatim, nije osigurano da sve institucije u FBiH imaju podatke o vlastitoj potrošnji energije, budući da isto predstavlja prvi korak na putu unapređenja EE u institucijama ili da se osigura da se kriterij EE uzima u obzir prilikom nabavke sijalica, elektronske opreme, te prilikom unajmljivanja poslovnih prostora koje koriste institucije u FBiH.

Važno je napomenuti da je u skladu sa donesenim Zakonom o energetskoj efikasnosti u FBiH jasno propisano da se u postupku nabavke roba i usluga, kriterij EE treba uzeti u obzir prilikom izbora dobavljača. Također poseban značaj kriterija EE predviđen je prilikom kupovine ili zakupa zgrada za potrebe subjekata javnog sektora.

Ured za reviziju u izvještaju navodi kako cijeni da nadležne institucije trebaju uložiti dodatne napore kako bi realizirale preporuke date u izvještaju „Unapređenje energetske efikasnosti u institucijama FBiH“, te posebnu pažnju treba da posvete unapređenju EE u javnom sektoru. U uslovima ograničenih resursa, pitanje ekonomičnog i efikasnog trošenja energije, te smanjenje izdataka za energiju je od izuzetne važnosti. Pored navedenog, unapređenjem EE smanjuju se negativne posljedice na okoliš, stvaraju nova radna mjesta, osigurava ekonomski rast i održivi razvoj.