U Mostaru upriličen susret domaćih i njemačkih gospodarstvenika

12.08.2014. 09:42 / Izvor: Fena
U Mostaru upriličen susret domaćih i njemačkih gospodarstvenika

Susret gospodarstvenika u Mostaru upriličen je jučer u organizaciji Gospodarske komore Grada Mostara i Predstavništva njemačke gospodarske komore u BiH.

Susret gospodarstvenika u Mostaru upriličen je jučer u organizaciji Gospodarske komore Grada Mostara i Predstavništva njemačke gospodarske komore u BiH.

Na konferenciji za novinare, koja je održana u prostorijama Tehnološkog parka "Intera“, istaknuta je važnost ulaganja u kvalitetu obrazovanja kao snažnog temelja napretka na europskom putu BiH.

Zastupnik u njemačkom Bundestagu Josip Juratović istaknuo je kako je nužno funkcioniranje države, odnosno potrebno je da politika stvori okvire kako bi ekonomija mogla funkcionirati.

"Očigledno je da u BiH nedostaje kvalificirane radne snage. Neprihvatljivo je imati 40 ili 50 posto nezaposlenih mladih ljudi, a da nemamo kvalificirane ljude", poručio je Juratović.

Naveo je kako je Njemačka spremna pomoći kako bi se ova regija razvila.

"Ali jedno treba znati a to je da 90 posto posla trebaju odraditi domaći poduzetnici, državne institucije i da je potreba politička volja, te da je ostalih 10 posto pomoć koju će dobiti kroz ekspertize i iskustva", kazao je Juratović.

Da bi se popravio poslovni ambijent u našoj zemlji, voditelj bilateralne suradnje između Njemačke i BiH Alexander Mardian navodi kako poduzeća moraju biti konkurentnija, a da bi se to stvorilo, mora se obrazovati kvalitetna radna snaga.

Ministar gospodarstva HNK-a Amer Zagorčić kazao je kako prvo što moraju uraditi jeste da domaći gospodarstvenici posluju pozitivno i da se stvore pozitivni ambijent poslovanja kako bi privukli strane investitore. Istaknuo je i to kako su krenuli s pravljenjem zakona o strateškim ulaganjima.

Senator u Senatu njemačkog gospodarstva Oliver Dust istaknuo je kako bi bilo od velikog značaja uvođenje dvojne profesionalne edukacije, izrazivši nadu kako bi se s primjenom te edukacije moglo započeti u rujnu iduće godine.

"Riječ je o tome da, kada mladi završe srednju škole i uposle se, da idu na dodatnu zanatsku edukaciju", pojasnio je Dust.

Kantonalni ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zlatko Hadžiomerović istaknuo je kako će njegovo ministarstvo biti na usluzi kako bi sustav dualnog obrazovanja zaživio.

O perspektivama suradnje bosanskohercegovačke s njemačkom privredom govorili su i šef ekonomskih poslova Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u BiH, Frank Werner, voditelj bilateralne suradnje između njemačke i BiH, Alexander Märdian i predsjednik Gospodarske/Privredne komore Grada Mostara, Dalibor Miloš.

Generalni je zaključak gostiju iz Njemačke kako u našoj zemlji postoji nekoliko kompanija koje mogu biti primjer, jer postižu odlične rezultate, napose one izvozne, premda godinama rade u okruženju koje je prema poduzetništvu sve samo ne prijateljsko.

O problemima kvalificirane radne snage i nedostatku adekvatne obuke kroz školski sistem govorili su poduzetnik Zdravko Vojvodić (Lignum d.o.o.), naglasivši rezultate, ali i probleme drvnoprerađivačke industrije u BiH, te Denis Delić, menadžer metaloprerađivačke tvrtke SIK d.o.o., koja izvozi 98% svoje proizvodnje.

Sudionici u diskusiji i uvodničari "Susreta gospodarstvenika" bili su suglasni o tome da sistem obrazovanja treba mijenjati, stavljajući naglasak na uspjeh tzv. dualnog obrazovanja u Njemačkoj, koje bi se od 2015. trebalo početi primjenjivati i kod nas.

Također je rečeno da Njemačka, kao poslovni partner, ali i zagovornik napretka BiH prema Europskoj uniji, čini hvale vrijedne poteze nudeći svoju pomoć i ne uvjetujući je ničim.

Jedino što se od domaćih ljudi očekuje je da svoj dio obaveza u tom partnerskom odnosu sami i čim prije završe, kako bi se osjetili stvarni učinci suradnje s njemačkim komorama, njemačkom privredom i školskim sustavom.

Komora.ba/FENA

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti