U Njemačkoj umirovljenici rade jer uživaju u poslu
Devedeset posto umirovljenika koji su zaposleni i nakon odlaska u mirovinu uživa u svom poslu i traže kontakt s kolegama.
Gotovo 90 posto njemačkih umirovljenika koji rade i nakon odlaska u mirovinu rade zbog socijalnih i osobnih motiva, a ne financijskih, proizlazi iz studije Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) objavljene u utorak.
"Devedeset posto umirovljenika koji su zaposleni i nakon odlaska u mirovinu uživa u svom poslu i traže kontakt s kolegama", proizlazi iz studije Instituta koji djeluje u sklopu Savezne agencije za zapošljavanje.
Istodobno preko 50 posto ispitanih navodi i financijske razloge za ostanak u radnom odnosu i nakon odlaska u mirovinu.
Spremnost na rad i nakon odlaska u mirovinu povećava se s visinom mirovine. Među umirovljenicima s mirovinama nižim od 1.000 eura je 26 posto žena i 29 posto muškaraca koji rade i taj postotak je znatno niži od onog koji se bilježi kod umirovljenika s višim mirovinama. Među umirovljenicima s mirovinama višim od 2.500 eura broj onih koji rade u prosjeku je 59 posto odnosno znatno viši.
U prve tri godine nakon odlaska u mirovinu u Njemačkoj u nekoj vrsti radnog odnosa ostaje preko četvrtine umirovljenika.
Potencijal za veću radnu aktivnost kod umirovljenika je još veći. Prema studiji IAB-a, kod 13 posto umirovljenica i 20 posto umirovljenika koji ne rade postoji želja za ponovnim stupanjem u radni odnos.
Studija zato poslodavcima preporuča mjere koje bi omogućile lakše zapošljavanje umirovljenika.
"Politika i gospodarstvo bi zajednički trebali fleksibilnim pristupom stvoriti okvirne uvjete kako bi se lakše ostvarila želja za radnim odnosom kod umirovljenika", stoji u studiji.
Sve više poslodavaca zbog manjka radne snage zadržava svoje umirovljenike kao slobodne suradnike i nakon službenog odlaska u mirovinu.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
