al
U pripremi novi zakon o jednom od najvažnijih poreza u BiH

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

U pripremi novi zakon o jednom od najvažnijih poreza u BiH

16.10.2018. 11:45 / Izvor:

Institut za razvoj mladih KULT inicirao je prije dvije godine izmjene Zakona o PDV-u BiH kojom se predlagalo uvođenje plaćanja PDV-a po naplaćenim umjesto izdanim računima, za privrednike koji ostvaruju godišnji promet proizvoda i usluga do 1 milion KM. 

Ajka Rovčanin, ekonomska stručnjakinja Instituta za razvoj mladih KULT za portal Akta.ba objašnjava da je namjera bila podržati malu privredu, koja najviše i zapošljava. Prijedlog je dat u skladu sa praksom susjednih zemalja Hrvatske i Srbije koje su uvele ovakav model plaćanja, ali i 22 zemlje članice EU koje također imaju ovaj model.

"Privrednici u BiH su obavezni za prodate proizvode i usluge kupcima, državi platiti porez na dodanu vrijednost (PDV) do desetog u mjesecu. Problem je što novac od kupaca ne dobiju uvijek odmah čim izdaju račun. Vrlo često kupci po nekoliko mjeseci ili čak godina kasne sa plaćanjem računa, dok privrednik državi mora platiti PDV do 10. u mjesecu za sve račune izdate u prethodnom mjesecu", navodi ona.

Smatra da je time ozbiljno narušena likvidnost preduzeća, jer od novca koji još uvijek nije u njihovim rukama, odnosno nepostojećeg novca, moraju platiti PDV državi. To ugrožava njihovo poslovanje, razvoj, rast i u konačnici opstanak. Često podižu kredite da bi platili PDV državi. 

"Mogu i kasniti, ali u tom slučaju plaćaju zatezne kamate po dnevnoj stopi od 0,04% koje su im manje isplative nego one koje plaćaju banci kada od nje uzmu kredit za PDV", ističe Rovčanin.

Inicijativa je kao takva odbijena od strane Uprave za indirektno oporezivanje i Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.

Nakon toga privrednici su kao kompromisno rješenje predložili da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri sa 10. na posljednji dan u mjesecu i smanji dnevna zatezna kamatna stopa sa 0,04% na 0,02%. Samo pomjeranje roka bi privrednicima omogućilo bolju likvidnost, jer bi dobili dodatnih 20 dana da pokušaju naplatiti račune od kupaca ili na drugi način u poslovanju iznađu novac za ovu obavezu. 

"Smanjenje zatezne kamatne stope bi smanjilo troškove kašnjenja u plaćanju PDV-om, što bi opet olakšalo da se obaveza plaćanja PDV-a u konačnici izvrši a da privrednik bude manje opterećen, imajući u vidu sve druge visoke i brojne poreze, naknade, namete koji se moraju ispuniti prema državi", naglašava ona.

 

 "U europskim zemljama je rok za plaćanje PDV-a duži: do 12. dana u mjesecu za prethodni mjesec u Švedskoj i Finskoj, do 14. u Bugarskoj, do 15. u Austriji, Crnoj Gori, Luksemburgu i Srbiji, do 16. u Italiji, do 20. u Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji i Španiji, do 24. u Francuskoj, do 25. u Češkoj, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, do 28. dana u Danskoj, te do zadnjeg dana u mjesecu u Grčkoj i Sloveniji. Poreski period za koji se PDV obračunava i plaća u nekim je zemljama i duži od mjesec dana, pa je tako privrednicima dodatno olakšano jer je i time i rok za plaćanje PDV-a duži. Na primjer, do 10. dana u mjesecu za prethodni kvartal u Njemačkoj, do 20. dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Mađarskoj, do 23. u Irskoj za prethodna dva mjeseca, do zadnjeg dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji, do 40. dana po isteku kvartalnog perioda na Kipru, i do 45. dana po isteku kvartalnog perioda na Malti itd".

 

PREDNOSTI I MANE 

Sistem obračuna po naplati računa, na osnovu iskustva država EU, prema analitičarima, ima svoje prednosti i mane. Obračun PDV-a po naplaćenim računima pomaže malim poduzetnicima koji imaju poteškoće sa likvidnošću, sa neredovitim, odgođenim ili neizvršenim plaćanjima. Obračun PDV-a po naplati pogoduje poduzetnicima koji kupcima odobravaju dulje rokove plaćanja i kod kojih se znatno razlikuju rokovi plaćanja računa dobavljačima od rokova naplate računa od kupaca.

S druge strane, sistem međutim, nije toliko koristan poduzetnicima čije se isporuke plaćaju odmah po prodaji, onima koji imaju više ulaznog od izlaznog PDV-a, i onima koji imaju kontinuiran tijek isporuka.  Složenije je i računovodstvo, a za ovaj sistem obračuna je specifično da poduzetnici koji uđu u ovaj sistem obračuna PDV- a, pravo na odbitak ulaznog PDV-a imaju samo za one račune koje su platitli u tom obračunskom razdoblju, dok za račune koje nisu platitli ne mogu izvršiti odbitak ulaznog PDV-a.

 

"S obzirom da ovakva inicijativa nije zvanično odbijena od strane Upravnog odbora UIO, nadamo se da će prijedlozi privrednika biti uvaženi u novim najavljenim izmjenama Zakona o PDV-u koje su u pripremi", poručuje Rovčanin.

UIO se nije upuštala u izmjene stopa i rokova 

Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH potvrdio je za portal Akta.ba da je Prednacrt Zakona o PDV dostavljen ekspertima iz UO UIO i predstavnicima entitetskih ministarstava finansija na upoznavanje sa ponuđenim odredbama.

"Što se tiče prijedloga Zakona o PDV-u koji je uradila UIO sa ekspertima EU, posebno naglašavamo da su u isti ugrađene sve neophodne promjene kako bi novi Zakon o PDV-u BiH bio u potpunosti usklađen sa legislativom EU", kazao je on.

Ipak, dodaje, Uprava se nije upuštala u izmjene stopa, rokova za plaćanje PDV-a, kao ni mogućnosti da se PDV plati samo na naplaćene fakture i da se pravo na odbitak ulaznog PDV-a može ostvariti samo na one fakture koje su plaćene dobavljačima, te druga slična pitanja, na koje odgovore moraju dati vladajuće strukture u BiH, prije svega Upravni odbor UIO, Savjet ministara BiH i Parlament BiH. 

Kovačević napominje da onog trenutka kada krene ciklus usvajanja novog Zakona o PDV-u u Bosni i Hercegovini, jedna od obaveza i je i javna rasprava o novom prijedlogu ovog Zakona. Na web stranici Javnih konsultacija biće objavljen i ovaj prijedlog Zakona. Tada će, ističe, svi zainteresovani moći iznijeti svoje stavove i prijedloge. U svakom slučaju UIO će kao nadležna institucija morat provoditi ono zakonsko rješenje koje bude usvojeno u Parlamentu BiH i objavljeno u Službenom glasniku BiH.

"Mi smo u UIO mišljenja da je upravo ovakav sistem jedinstvene stope koja nije visoka najbolji model za Bosnu i Hercegovinu. Kao prvo poreski obveznici su već gotovo 13 godina u ovakvom sistemu. Izmjena stopa, značila bi i novo opterećenje za poreske obveznike, koji bi svi morali mijenjati i softverska rješenja koja prate njihov rad. Isto tako, nikad niko u BiH nije uradio dovoljno dobru i kvalitetnu analizu koja bi pokazala kako i za koliko će uvođenje niže stope biti od koristi građanima Bosne i Hercegovine!? Prethodno pomenuto govori upravo suprotno. I na kraju poreskom politikom, posebno kad su u pitanju indirektni porezi, ne rješavaju se socijalna pitanja u državi", ističe.

Napominje da je zadatak UIO da prikupi sve prihode od PDV-a, a jednom prikupljeni prihodi mogu biti usmjereni više prema socijalno ugroženijim kategorijama stanovništva. Uvođenje sistema PDV-a sa više stopa, značilo bi značajne finansijske izdatke, kako za promjenu informatičkog sistema unutar UIO, tako i za samo poreske obveznike. Još je važno svakako naglasiti da je na tržištu BiH na snazi slobodno formiranje cijena, dakle i kad bi došlo do smanjenja poreskog opterećenja na određenu grupu proizvoda, država nema mehanizam da bilo koga prisili da za smanjenje poreskog opterećenja smanji i finalnu cijenu tog proizvoda. Isto tako, činjenica je da u sistemu PDV-a sa više stopa postoji i veća mogućnost izbjegavanja plaćanja stvarnih obaveza, proces kontrole će biti složeniji. Međutim, UIO će kao institucija nadležna za provođenje Zakona o PDV-u primjenjivati i provoditi onakvo zakonsko rješenje kakvo bude usvojeno i objavljeno u Službenom glasniku BiH.

Inače, Zakon o porezu na dodanu vrijednost u Bosni Hercegovini se primjenjuje od početka 2006. godine. U vrijeme kada je ovaj Zakon pripreman, a rađen je u saradnji s ekspertima iz oblasti poreza iz zemalja članica Evropske unije, procijenjeno je da je za BiH najbolja jedinstvena stopa i to jedna niža stopa. Zato je na osnovu njihovih analiza i utvrđeno da to bude jedinstvena stopa od 17 posto.

"Dakle, BiH trenutno ima sistem PDV-a za koji se kao najefikasniji zalažu međunarodne finansijske institucije. Ukoliko bi se ipak odlučilo da BiH krene u suprotnom pravcu, a to znači uvođenje niže stope na neke osnovne životne namirnice, to će značiti sigurno povećanje standardne stope koja više neće biti 17 odsto već će sigurno biti veća. Ukoliko izvršite usporedbu koliko se u okviru jedne potrošačke korpe u toku mjeseca potroši novca na tu manju grupu proizvoda, a koliko na sve ostalo, doći ćete do zaključka da će uvođenje niže stope PDV-a na osnovne namirnice i povećanje standardne stope PDV-a na sve ostale artikle, dodatno povećati cijene tih ostalih artikala, koji u puno većem procentu sudjeluju potrošačkoj korpi jedne porodice. To bi značilo i dodatno finansijsko opterećenje po građane", smatra Kovačević.

Pojedine od novina Prednacrta Zakona o PDV-u u BiH su:

•  Način oporezivanja vrijednosnih kupona (jednonamjenskih i višenamjenskih) koji predstavljaju novinu u načinu oporezivanja koja je nastala kao posljedica specifičnih novih oblika i modaliteta u vršenju prometa

•  Oporezivanje nedovršenih građevinskih objekata, odnosno uslovi za oslobađanje, kod prometa građevinskih objekata  

•  Posebna šema u građevinarstvu se ukida, a uvodi se prenos obaveze u skladu sa propisima EU za izvršen promet:

•   Kod uvoza i prometa prema preprodavcu električne energije i prirodnog gasa koji se isporučuju putem prenosnog i distributivnog sistema,

•   Usluga koje su u Bosni i Hercegovini pružene od strane poreskog obveznika koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni poslovnu jedinicu i koji nije odredio poreskog zastupnika, a koje podliježu oporezivanju u Bosni i Hercegovini.

•  Investicionog zlata u skladu sa posebnim postupcima oporezivanja,

•  Imovine dužnika poreskog obveznika izvršen prema presudi u okviru obvezne prodaje i

•  Imovine poreskog obveznika u postupku stečaja.

•  Prometi izvršeni po osnovu međunarodnih ugovora i donacija  vrše se uz oslobađanje, umjesto ranijeg principa povrata plaćenog poreza

•   Povećanje praga za obaveznu registraciju sa 50.000,00 KM na 75.000,00 KM

•   Proširenje broja polja PDV prijave,

•  U dijelu prekršajnih odredbi izvršena je izmjena odredbe o odmjeravanju kazne u visini koja predstavlja 50% obaveze za izlazni odnosno ulazni PDV, a što se je u vezi i sa određivanjem visine prekršaja i za odgovorno lice, kao i precizno definisanje instituta zastare za prekršaje.

S.B 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti