Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Ukoliko želi opstati, bh. privredni sektor u 2021. morat će se osloniti sam na sebe

30.12.2020. 11:54 / Izvor: Akta.ba

Poslovna godina je pri kraju, završava jako neslavno usljed velike ekonomske krize izazvane pandemijom COVID19. Svjedoci smo porasta broja nezaposlenih te gašenju velikog broja malih i srednjih preduzeća.

Odgovor na pitanje "Kuda ide privredni sektor u 2021.?" i koliko možemo biti tačni u prognozi šta nas čeka dalje, sinoć su na 30. Business Café-u u organizaciji firme GMS d.o.o. pokušali dati Azra Atagić Ćatović, direktorica poslovnog portala Akta.ba i Suad Ećo, direktor Ećo comapany.

Gosti govornici prepoznati su u privrednoj zajednici kao akteri borbe za bolje poslovno okruženje naše države.

Atagić Ćatović je kazala da našu zemlju i pojedine sektore u našoj zemlji kriza uzrokovana pandemoijom COVID19 jeste pogodila ali da su neki sektori u toj istoj krizi i profitirali.

"Prvenstveno je tu na udaru bio turizam, koji je zabilježio najveći pad prihoda, prvenstveno jer su granice bile zatvorene. Posljedično su tako krizu osjetili i svi oni koji su usko bili vezani za turistički sektor kao što su ugositelji ili neki dobavljači. Vidjet će se u finansijskim izvještajima za 2020/2021. koje su to firme i sektori profitirali u pandemiji. Već je sada jasno da će to biti zdravstveni i IT sektor, ali i dijelom turistički koji je zahvaljujući domaćim turistima imao kakav takav promet”, kazala je Atagić Ćatović.

Ećo je mišljenja da se mi kao zemlja, ukoliko želimo u 2021. vidjeti neke pomake u privrednom sektoru, trebamo okrenuti globalnim dešavanjima i trendovima.

"Mala smo i zavisna privreda i uglavnom zavisimo od neki spoljnih uticaja i dešavanja van naših granica. U 2021. sve će ovisiti o vakcinaciji. Ostaje nam da vidimo da li će baš vakcina biti ta koja će pozitivno djelovati i suzbiti pojavu COVID19. A njeno pozitivno djelovanje će svakako usloviti razvoj privrede”, kaže Ećo.

VLADA ZAKASNILA SA MJERAMA

Kada govorimo o privredi BiH, Ećo kaže da su izvoznici u prvom kvartalu bili najviše pogođeni ali već u drugom kvartalu situacija se promijenila i klijenti su počeli da se vraćaju.

Kaže da ono što je sigurno dalje i što nas čeka, jeste da će doći do promjene lanca u snabdijevanju u zemljama EU, jer Kina kao do sada najveći dobavljač trebat će vremena da se ponovo vrati na period prije pandemije i da zadobije povjerenje drugih tržišta.

U tome male zemlje kao što je naša trebaju tražiti prilike. Dodaje da ipak moramo biti spremni da će ovaj oporavak trajati najmanje dvije godine ali da svi moramo raditi na tome da se privreda oporavi.

Početak pandemije obilježile  i “pobune” privrednog sektora a najviše zbog lošeg odnose vlasti prema njima. Kasno su donesene mjere za pomoć, pa je privredni sektor odlučio kroz osobnu organizaciju i projekte nastaviti svoje poslovanje, tako što su se počeli baviti sami sobom.

"Od samog početka vlade nisu slale dobre poruke, ili su poslane takve da su samo obeshrabrile ljude da se nečemu nadaju. Zbog toga su svi bili prinuđeni da se bave sami sobom i pokušaju opstati. Prve mjere Vlade FBiH počele su da stižu tek u julu – august mjesecu. Nažalost, iako su najavljivali da će te iste mjere biti za sve jednake, to se nije desilo. Kriteriji za dodjelu tih sredstava su bili loše postavljeni, i kako to u našoj zemlji često biva, “privilegovane” djelatnosti su dobile sredstva a ostali "mrvice". Tu je bilo dosta propusta jer su se sredstva dodjeljivala npr. namjenskoj industriji koja je već ranije bilježila dobar izvoz i prihod, sredstva su dobijala i firme iz turističkog sektora iako su iste otpustile svoje radnike i sve to je dodatno obeshrabrilo male privrednike”, kazala je Atagić Ćatović.

Ećo je spomenuo tzv. Korona-zakon 1 koji je prilično kasno došao i u samoj implementaciji je pokazao puno nedostataka.

"Mi kao realni sektor smo ukazivali na sve ono što je prijeko potrebno da bi privreda koliko toliko mogla da radi, od odgode na kredite, akontacije poreza na dobit do smanjenje doprinosa, što se pokazalo dobrim jer je na neki način sve ovo pomoglo poslodavcima. Mada smo svjesni da je to najviše pomoglo stabilizaciji budžeta, jer je jako malo pomoći tu bilo za radnike i njihove poslodavce”, rekao je Ećo.

Kantoni su također bili zaduženi za provedbu mjera u vidu isplate minimalnih plaća, ali su ta sredstva također bila minimalna i nisu mogla da zadovolje sve. Kako je Ećo kazao, u Kantonu Sarajevo su predlagali da se dio sredstava usmjeri na određene projekte, jer firmama koje imaju pad prihoda sa isplatom minimalne plaće malo možete pomoći.

PODSTAKNUTI POTROŠNJU

Govornci su svjesni da ako se pademijska kriza nastavi za očekivati je domino efekt, da industrije koje su manje pogođene vremenom će biti više, jer se smanjuje potrošnja kod krajnjeg konzumenta, te da je tu potrebno djelovanje kroz povećanje potrošnje. Pojedine vlade u svijetu su direktno pomagale pojedincima kako bi povećali potrošnju.

"Takve mjere su donošene u cilju kako podstaknuti potrošnju. To je svakako jedan od ključnih rješenja za trenutnu situaciju - kako potaknuti potrošnju, kako kod građana tako i velikih investitora. Ukoliko se potrošnja ne bude stimulisala dolazi do pada BDP, prihoda u budžetima, fondovi bivaju ugroženi i sve jedno drugo vuče. Veliki nedostaka u mjerama naših vlada vidljiv je u tome što sredstva koja su trebala da se plasiraju putem garantnih fondova nisu realizovana u potpunosti. Firme se susreću sa likvidnošću, veliki su problemi sa isplatom plaća i isplatom dobavljača. A ovi fondovi su bili dobra mjera da firme brzo dođu do sredstava za kratkoročnu likvidnost, ali to u pravom smislu nije zaživjelo", pojasnio je Ećo.

Atagić Ćatović je mišljenja da nas čeka još par mjeseci krize, ali da će sa proljećem krenuti ka boljem.

"Trebamo biti svjesni da sami možemo podržati male privrednike na način da ćemo od njih kupiti neke proizvode i doprinjeti rastu BDP-a i njihovom nastavku poslovanja. Mala privreda se najviše mora osloniti na sebe jer od države ne treba puno očekivati", poručila je.

Ećo vjeruje da su ekonomske promjene moguće.

"Možemo doći do značajnih ekonomskih reformi ukoliko bi se čuo glas privrednika i realnog sektora. Jasno je da u ovakvom ambijentu ne možemo ostati i čekati pomoć vlada, tu istu pomoć ne trebamo ni očekivati. Očekujem da vlade urede poslovni ambijent, jer to će biti njihova pomoć nama. Neka nam smanje doprinose koji su najveći u regiji, koji nam onemugaćavaju dalji razvitak, investicije i zapošljavanja. Treba se promijeniti Zakon o porezu da dobit, i porezu na lični dohodak, pa i povećanje minimalne plaće je neophodno, sve su to sitnice za njih a za jednog privrednika je put ka boljem razvoju. Samo kad bi svi podržali ekonomske reforme došlo bi do boljitka i razvoja", poručio je na kraju Ećo.

I.R.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti