al
Ulaganje u ljudski kapital se isplati i treba ga znati zadržati

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Ulaganje u ljudski kapital se isplati i treba ga znati zadržati

17.05.2018. 12:29 / Izvor:

Upravljanje ljudskim resursima, odabir kadrova, kako prepoznati i iskoristiti potencijale kadrova, odlazak stručnog profiliranog kadra, kako zadržati kvalitetat stručni kadar…samo su neke od tema o kojima se razgovaralo u okviru panela održanog prošle sedmice na Sajmu privrede u Tešnju.

Amela Kečo, moderatorica panela kazala je ispred Privredne komore FBiH, organizatora panela, da pitanje ljudskog kapitala postaje sve značajnije.

"Tema 'Ljudski resursi - kapital sadašnjosti i investicija budućnosti' je odabrana uz sve izazove koje tržište nameće, zatim nedorečenu zakonsku regulativu i druge probleme koji opterećuju rad privrednika", istakla je ona, dodajući da su plata, bolji uvjeti rada i ulaganje u radnu snagu neki od razloga koji mogu pobošljati stanje na tržištu rada.

Kako se poduzetnici mogu izboriti sa izazovom nedostatka stručnog profiliranog radnog kadra, jesmo li zakasnili sa ljudskim kapitalom, Mia Glamuzina, doc. dr. voditelj studija poslovne ekonomije Logos centra u Mostaru ističe da se sa njim ne može zakasniti.

Jedini resurs preduzeća koji drugi ne mogu kopirati

"Svako ulaganje u ljudski kapital kad-tad dođe do izražaja. Mi smo svjedoci da trenutno na jednoj strani imamo jako puno nezaposlenih, jako puno ljudi koji imaju puno kvalifikacija i ipak ne mogu naći posao, a s druge strane ipak nedostatak stručnog kadra", navodi ona, dodajući da bi tome akademska zajednica trebala dati bolji doprinos.

Po njenim riječima, mora se usmjeriti na one kvalifikacije koje su potrebne tržištu rada. "Činjenica je da nastavni planovi na našim fakultetima i srednjim školama nisu mijenjani zadnjih 20-ak godina i to je žalosna situacija da zbog drugih zakonodavnih stvari nismo u stanju prilagoditi akademski program potrebama tržišta rada i na tome se mora raditi više", kaže Glamuzina.

Napominje da je ljudski kapital najvažniji i jedini resurs preduzeća koji drugi ne mogu kopirati. Svako ulaganje u ljudski kapital se isplati i treba ga znati zadržati.

"To je jedna od ključnih stvari koja je usmjerena prema poduzetnicima. Nije jednostavno pronaći adekvatnu zamjenu za ljude koji odlaze", ističe ona.

Edin Jabandžić, izvršni direktor privrednog društva Madi d.o.o. Tešanj govorio je o tome koje motivacijske tehnike u zadržavanju ljudskog kapital koristi ova uspješna kompanija u BiH.

"Madi je u startu krenuo sa okupljanjem najboljeg i najkompetentnijeg kadra, tako da se nismo oslanjali na lokalnu zajednicu i kadar koji se nudi. Mi smo osnivanjem kompanije doveli potpuno novi kadar koji ovdje nismo imali, tako da smo imali privilegiju birati najbolje", kaže Jabandžić. Ističe da privrednici moraju shvatiti da više niko neće i ne mora raditi za male novce.

"Mi moramo početi cijeniti ljudske resurse, kvalitet i pamet, ali i promijeniti sistem koji naginje ka socijalnoj osjetljivosti prema radniku što nije u korist preduzeća i društva", naglasio je Jabandžić.

Istaknuto je da je malo preduzeća i menadžera koji i kada pronađu odgovarajući kadar u mnoštvu uposlenih, nisu sigurni kako pronaći prave, kako ih motivirati i prepoznati kvalitetnog djelatnika.

Glamuzina navodi da je jako teško naći kvalitetan kadar, a i kada se pronađe, jako ga je teško motivirati da radi. Što se tiče tehnika motivacije, one se uglavnom odnose na materijalne motivatore, iako plaća kao osnovni materijalni motivator nije nužno najvažnija.

"Mnoga istraživanja pokazuju da je ona na trećem mjestu, a ispred njega su motivatori druge prirode i tiču se poštovanja i priznanja, odavanja počasti, team building i ostale vrste nematerijalne stimulacije. Kada je riječ o materijalnim motivatorima mora se bolje znati kako povećati njihovu učinkovitost. Jako je bitno kada se radi povećanje plate, ili bonus za učinak, bitno je da se to uradi na adekvatan način jer zaposleni jako cijene pravednost", kazala je Glamuzina.

Uvoz radne snage 

Damir Percel, savjetnik Hrvatske gospodarske komore govorio je o iskustvima susjedne Hrvatske koja je prošla jedan tranzicijski put, koji nama tek predstoji. Radi se o srodnom tržištu sa jednakim gospodarskim mogućnostima, koje je posljednjih godina opterećeno gotovo nerješevim pitanjem odlaska mladih kadrova.

Govoreći o tome koji su motivi za odlazak mladih iz Hrvatske, te koje su destinacije, postoji li neki metod koji bi destimulirao ovaj odlazak, Percel je kazao da to nije problem od jučer, ali se pojačao nakon ulaska Hrvatske u EU.

"Mladi uglavnom odlaze uglavnom u Irsku i Njemačku, smatrajući da nisu ostvarili svoje ambicije", navodi on. 

Kada je riječ o uvozu ljudskog kapitala, te zašto ne bismo uradili po uzoru na zemlje EU, Percel ističe da postoji razmišljanja i dogovaranja BiH i Hrvatske.

"Nakon 2015. kada je zabilježen masovan odlazak, Vlada Hrvatske je iz godine u godinu povećala broj zapošljavanja stranih radnika. Bili smo prisiljeni na to zbog globalne krize kojom je pao broj poslova i koji je najviše pogodio građevinu. U tom razdoblju je otišlo oko 50.000 ljudi. Sada se oporavkom tržišta pojavljuju novi poslovi i problem je naći ljude koji će doći raditi", istakao je Percel..

Amela Kečo osvrnula se i odlazak bh. radnika putem detašmana, ističući da to nije stalni odlazak već privremeni gdje se na određeni način osnaženi u finansijskom smislu ti ljudi vraćaju svojim porodicama u BiH.

"U tom smislu, PKFBiH stimulira odlazak, ali radi povratka", zaključila je Kečo.

S.B.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti