Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Unatoč dostupnim fondovima BiH bez postrojenja za termički tretman otpada

26.05.2014. 14:06 / Izvor: eKapija.ba

Prije više od 50 godina BiH je imala tri postrojenja za termički tretman otpada, a sada imamo jedan autoklav manjeg kapaciteta za tretman kokošijeg otpada koji se nalazi u kompaniji Brovis i dovoljan je samo za njihove potrebe.

U postrojenjima za termički tretman otpada je, između ostalog, moguće na ekološki, sanitarno i zdravstveno ispravan način vršiti termički tretman/kremiranje uginulih životinja.

Sada, nakon ovih katastrofalnih poplava koje su zadesile našu zemlju, jasno je, da nam je nedostatak ovih postrojenja mogao prouzrokovati velika zagađenja ukoliko se uginule životinje ne uklone i tretiraju na prihvatljin način na vrijeme.

Za sada veterinarske službe vrše zakopavanje uginulih životinja, a dogovoren je i izvoz jednog dijela u kafilerije u Srbiju i Hrvatsku.

Ipak, iako su Srbija i Hrvatska dozvolile prijevoz životinja u njihove kafilerije, stručnjaci ističu da to neće biti velike količine jer su i njihovi kapaciteti ograničen budući da imaju i dnevnu obradu otpada koji im stiže iz domaćih klaonica. Osim toga i Hrvatska i Srbija su bile zahvaćene poplavom tako da imaju i vlastitih uginulih životinja.

O tome zašto je BiH jedina zemlja koja se opire izgradnji ovih vrsta postrojenja pitali smo Tomislava Grizelja, vlasnika kompanije Grizelj, koja se bavi proizvodnjom postrojenja za termički tretman otpada i svu svoju proizvodnju plasira na strano tržište. 

On glavni razlog tome  da je glavni razlog zašto se kod nas ne prihvaća ovaj vid tretmana je neukost i nepoznavanje samog procesa." Najprihvatljivija metoda za tretman životinja uginulih u poplavama je termički tretman koji se obavlja na temperaturama od 1000 stupnjeva. U svemu ovome je vrlo bitan aspekt onaj humani. Taj aspekt se mora imati u vidu prilikom termičkog tretmana ili kremiranja kako god ga hoćete nazvati. Danas je europskim direktivama ta metoda opriklamovana uz maksimalno iskorištavanje energenata i zaštitu prirode te smanjenje emisije polutanata", navodi naš sugovornik. 

Ističe također da svaki veliki grad u svijetu ima ovakvu vrstu postrojenja te da se ona obično nalaze u naseljenim mjestima. ''Imate Beč u kojem se u centru grada nalaze tri ovakva postrojenja, a tu je i nama bliže Celje u Sloveniji'', objašnjava Grizelj. 

Termičkim tretmanom animalnog otpada osim toplotne i električne energije dobivaju se i drugi korisni produkti kao što je koštano brašno, razlilčita ulja i masti koje se koriste u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Ne treba zaboraviti i da je želatin koji koristimo za kolače životinjskog podrijetla, kao i rengen film koji se koristi kod snimanja na rengenu.

Osim tretmana uginulih životinja, Grizelj smatra da će bi se stvari kao što su dušeci, namještaj, automobili i ostalo što je u vodi bilo nekoliko dana, a što je sada neupotrebljivo, trebalo na propisan način tretirati ovom metodom. U suprotnom mogu biti izvorom zaraze. ''Imate sada na tone dušeka, pokrivača i ostalih stvari koje više ne može iskoristiti, a od čega bi se mogla dobiti toplinska i  električna energija'', kaže Grizelj dodajući da ovakvo iskorištavanje otpada već odavno prakticiraju druge zemlje.

Osim toga, ono što je veoma bitno, navodi naš sugovornik, je to da ova kogeneracijska postrojenja imaju jaku financijsku podršku EU fondova. "Za sada ta ogromna sredstva, koja su nam na raspolaganju, propadaju jer se naši političari ne mogu dogovoriti. Zašto ih ne iskoristiti kako bi dobili što jeftiniju struju, grijanje i na kraju krajeva zbrinuli i ostali otpad, ne samo ovaj kao što je nastao od poplava", pita se Grizelj. 

Još jedan problem o kojem nitko ne brine, kaže, a koji je rezultat ovih poplava, su uginule ribe koje će isto tako zbog nedostatka adekvatnih postrojenja završiti na deponijama. 

D. Kozina

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti