Usklađivanje nove regulative u bankarstvu važno za kompletnu bh. ekonomiju

"Usklađivanje regulatornog okvira bankarskog sektora Bosne i Hercegovine sa evropskim direktivama postaje najvažnije pitanje finansijskih institucija BiH", istakao je Amir Softić, jedan od osnivača i predsjednik UPRMBiH i član Uprave Sparkasse Bank BiH u čijoj je organizaciji danas u Sarajevu održana prva regionalna konferencija iz oblasti upravljanja rizicima pod nazivom "Novi regulatorni okvir u bankarstvu - stabilnost finansijskog sektora, kreditni rejting i ekonomski razvoj BiH".

Po prvi put u BiH su se oko ove teme okupili renomirani stručnjaci iz oblasti upravljanja rizicima, članovi uprava velikih evropskih bankarskih grupacija i bh. banaka, eksperti iz oblasti ekonomije, finansija, te čelni ljudi Agencija za bankarstvo i MMF-a, koji su u konstruktivnom dijalogu sagledali najvažnije izazove, promjene sa kojima će se bh. bankarstvo i ekonomija susresti u procesu usaglašavanja sa EU propisima. ​

Pojasnio je viziju i motiv Udruženja za organizaciju ovog stručnog skupa, kako bi jednim stručnim dijalogom pomogli bankama i regulatorima da što brže dođu do tog usklađivanja i ostvare što bolje rezultate. 

"Na ovaj način promovišemo finansijski sektor iz kojeg dolazimo i najbolje prakse i standarde u upravljanju rizicima koji predstavljaju najvažniju funkciju u bankarskom sistemu", kazao je Softić, dodajući da samo stabilan sektor može pomoći ekonomiji jedne zemlje i da samo stabilnim sektorom koji je otporan na finansijske šokove možemo imati dostupnu monetarnu ponudu kreditnog novca.

Regulatorni okvir 

Dodao je da u tome ključnu ulogu ima regulatorni okvir u kojem bh. banke posluju i način na koji će iznijeti predstojeće usklađivanje sa EU regulativama.

"Tema našeg okupljanja je izrazito relevantna za kompletnu ekonomiju BiH - za nivo kreditne aktivnosti sa efektom na poslovni ciklus i rast realnog sektora, za nivo monetarne ponude i potrošnju i na kraju, za svakog korisnika bankarske usluge, privrednika i građanina BiH", poručio je on. 

Softić je još istakao da su najveće ekonomije, poučene finansijskom i krizom realnog sektora, prepoznale risk menadžment kao ključnu funkciju u očuvanju stabilnosti bankarskog sistema uopšte i zbog toga ova konferencija ima izuzetan značaj.

Direktor Agencije za bankarstvo Jasmin Mahmuzić je sa svojim kolegom iz regulatorne agencije Republike Srpske Srđanom Kondićem podržao ovu inicijativu UPRMBiH ocijenivši je veoma bitnom jer je tokom 2016/2017 godine došlo do značajne promjene u pravnom okviru kojem djeluje bankarski sektor.

“Imali smo ključne izmjene Zakon o bankama i Zakon o agenciji za bankarstvo što je značilo da smo morali mijenjati kompletnu podzakonsku arhitekturu cijelog bankarskog sistema. To je bio značajan poduhvat za regulatore i bankarski sistem. Potrebno je da pogledamo šta su te promjene značile za bankarski sektor u cjelini i da ponudimo odgovor šta će se dešavati sa njim u budućnosti. Na regulatorima i upravama banaka je velika odgovornost da napravimo stabilan bankarski sektor koji će biti u mogućnosti da izdrži sve moguće krize i da bude generator ekonomskog razvoja i stvaranja novih radnih mjesta", kazao je Mahmuzić.

Što se tiče kreditnog rejtinga, ističe da je usljed brojnih promjena bankarski sistem stabilan i da ostvaruje konstantni rast ukupne aktive uprkos brojnim izazovima, te da je adekvatno kapitaliziran i likvidan.

Kada je riječ o prilagođavanju banaka Evropskoj uniji, navodi da je prema nekim procjenama bankarski sektor BiH već u Evropskoj uniji.

"Mi smo kroz zakonska rješenja koja smo implementirali tokom 2017. godine već uključili osnovne direktive koje je EK izdala kao i osnovne principe koje je izdala EBA i Bazelski komitet. Svi moramo preuzeti odgovornost, raditi na primjeni standarda i relevantnih zahtjeva, poduzeti sve potrebne mjere za održavanje stabilnosti i nastavak ekonomskog razvoja BiH. Moramo biti svjesni prednosti koje donosi uređen i jak bankarski sistema, a u korist građana i privrede", dodao je on.

Bankarski sektor svijetla tačka bh. ekonomije

Francisco Parodi, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH kazao je da je konferencija vrlo važna jer uključuje čitav niz diskusija koje su važne za unapređenje finansijskog sektora u BiH.

"Sektor bankarstva u BiH je jedna od svijetlih tačaka u ekonomiji ove zemlje i u najboljem stanju od vremena krize. Sektor je stabilan, posjeduje adekvatne reserve kapitala i pokazuje znakove rasta", istakao je on, dodajući da je MMF u potpunosti podržao napore regulatora da osiguraju stabilnost sektora.

Govoreći o radu na unapređenju i približavanju sektora bankarstva pravilima Evropske unije ističe da on još uvijek traje. "Prošle tri godine doneseni su važni zakoni za ovaj sektor i njihov cilj je bio da se standardi Bosne i Hercegovine približe standardima Evropske unije. Da bismo finalizirali ove nove zakone u BiH važno je da Parlamentarna skupština što prije usvoji još jedan zakon, a radi se o Zakonu za osiguranje depozita", poručio je Parodi. 

Realizaciji konferencije doprinio je i generalni sponzor konferencije EFSE (European Fund for Southeast Europe) Development Facility koji radi na umrežavanju finansijskog i realnog sektora i razvoju investicijske klime. U tom smislu je Vanja Cico, ispred Finance in Motion menadžera EFSE DF- a, istakla važnost ovakvih projekata koji daju konkretne rezultate te dugoročno opredjeljenje EFSE DF-a da ih podržava: "Svaka inicijativa koja podržava dijalog i razmjenu iskustava doprinosi boljem razumijevanju regulatornih promjena, te njihovoj bržoj i efikasnijoj implementaciji, a samin tim i stabilnosti finansijskog sektora", kazala je ona.

Strane banke mogu biti odličan izvor znanja

Oko 150 eksperata je kroz prezentacije, panel diskusije, te radne sesije govorilo o ideji nove EU regulative, primarno Basel 3 koncepta, iskustvima i lekcijama banaka iz Evrope, te perspektivama lokalnih banaka.

Na centralnoj panel diskusiji je zaključeno da ni najbolji scenarij implementacije novih propisa u bankarstvu ne može bitno stimulisati ekonomski razvoj i privredni rast BiH, ako se na nivou države ne desi politička stabilizacija i ne ubrza realizacija reformske agende — to je ključno za poboljšanje lošeg kreditnog rejtinga zemlje, ukupnog poslovnog ambijenta i investicionog ciklusa.

Markus Krause, član Uprave Addiko Grupacije zadužen za rizike učestvuje u panel diskusiji na prvoj regionalnoj konferenciji o upravljanju rizicima koja se održava u Sarajevu. Krause je sa ostalim učesnicima razgovarao o novoj regulativi za bankarski sektor, te o izazovima implementacije te regulative u BiH, s obzirom da BiH nije članica EU. 

"Kao dio regionalne bankarske grupacije veoma smo zainteresovani da prenesemo naša znanja i iskustva u vezi nove regulative. Smatram da strane banke mogu biti odličan izvor znanja i iskustva u procesu ujednačavanja lokalne regulative sa novom EU zakonskom regulativom. Voljni smo podijeliti naše iskustvo u ovom području s ciljem unaprjeđenja bh. zakonodavnog okvira", naglasio je Krause. 

"Vjerujemo da je najbrži put za Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju koja nije članica EU, za implementaciju Bazel III regulative, maksimalno usklađivanje svoje lokalne regulative međunarodnim standardima finansijskog i računovodstvenog izvještavanja. Ovim bi se omogućio maksimalan nivo transparentnosti i pojednostavilo lokalno i međunarodno izvještavanje banaka", zaključio je Krause.   

Osim ovakvih zaključaka o širokoj slici dešavanja u bankarskom sektoru i na makroekonomskom planu, konferencija je rezultirala i konkretnim prijedlozima rješenja u usko specijaliziranim bankarskim temama. Održane su radne sesije o aktuelnim praksama procjene adekvatnosti kapitala, međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI) 9 i metodama oporavka čije će zaključke Udruženje rizik menadžera distribuirati unutar bankarske zajednice kao korisne operativne smjernice, te koristiti u svom budućem radu na unapređenju standarda risk struke i dijalogu sa zakonodavcem.

S.B.