Uspjeh drvne industrije u BiH: Talijanima montažne kuće iz Gradiške

26.06.2017. 08:35 / Izvor: Blic
Uspjeh drvne industrije u BiH: Talijanima montažne kuće iz Gradiške

Izvoz namještaja je činio 37,7 odsto od ukupnog izvoza, odnosno više od 448 miliona KM.

Uprkos problemima koje prate domaće kompanije u drvnom sektoru, pre svega nedostatak školovanog kadra i modernih tehnologija, oni bilježe sve veći rast izvoznih proizvoda.

Ukupan izvoz drvne industrije BiH u 2016. godini iznosio je skoro 1,2 milijarde KM, što je porast za 12 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Izvoz namještaja je činio 37,7 odsto od ukupnog izvoza, odnosno više od 448 miliona KM.

Šume i šumska zemljišta u BiH obuhvataju 63 odsto ukupne površine zemlje, a nivo kvaliteta drveta je među najvišim u Evropi. Drvna industrija kao jedan od najvažnijih ekonomskih sektora u BiH zapošljava blizu 30.000 ljudi.

Potencijali domaćih preduzeća iz drvne industrije predstavljeni su i na stručnoj konferenciji “Ljudi, drvo, nameštaj” u Banjaluci, koju je organizovalo Udruženje šumarstva „Interfob“.

Posebno se izdvojio uspjeh firme iz Gradiške, koja proizvodi montažne kuće za Italiju, za ljude koji su izgubili domove u zemljotresu. Oni su do sada isporučili 89 kuća, prave 290, nakon čega očekuju ugovor za još 400 montažnih objekata. Ali i pored dobrog projekta, firma u početku nije imala finansijsku podršku banaka, te su pomoć potražili u banjalučkom klasteru Drvo.

"Imali su nizak kreditni rejtnig pa su se obratili nama, a mi smo sa dugogodišnjim iskustvom ocijenili da se takva prilika ne smij propustiti. Podržali smo ih iz našeg internog fonda, što je poslij bio motiv i bankama da se pridruže i sve to je dalo izvanredne rezultate. Zaposlili su oko 60 ljudi i morali iznajmiti čak 3 hale jer se radi o panelnoj gradnji", ispričao je Vojo Peković iz Klastera.

U klasteru su ovaj pogon za proizvodnju zidnih panela iskoristili kao osnov za razvijanje kompletnog proizvoda kuće za tržište BiH i Hrvatske, po sistemu “ključ u ruke”.

Osim nepovjerenja banaka, prepreka za napredak preduzećima u drvnom sektoru jeste i nedostatak kadra i novih tehnologija.

"Nema ni srednjih škola, ni fakulteta koji bi razvijali nove tehnologije koje su danas intenzivne u drvnoj inudstriji u svijetu. Neophodne su nam nove IT tehnologije i novi programi koji se koriste kako bismo maksimalno iskoristili sirovinu i trenutnih 60 odsto građe koju izvozimo pretvorili u gotov proizvod", naglašava Zdravko Vojvodić, iz klastera Hercegovina, koji okuplja 30-tak proizvođača.

Cilj im je zato da oforme Centar u kojem bi se obučavali kadrovi za drvnu industriju i upoznavali se sa modernim tehnologijama i inovacijama u toj oblasti, što bi, smatraju, dalo impuls većem razvoju drvne industrije i izvozu.

Pozitivna vijest stiže sa banjalučkog Šumarskog fakulteta, gde najavljuju otvaranje novog smjera “Prerada drveta”, u saradnji sa Mašinskim fakultetom, te Šumarskim fakultetom iz Beograda.

"Istraživanja tržišta rada pokazala su da nedostaje visokokvalifikovane radne snage u drvnoj industriji i to je jedno od rijetkih zanimanja za koja se očekuje da će biti radnih mjesta. Ovo je privredna grana sa ogromnim mogućnostima za ulaganje i razvoj, koja sasvim sigurno ima budućnost u BiH", rekao je dekan Vojislav Dukić.

Da bi se iskoristili prirodni resursi, održao rast i stvorile nove prilike za domaće kompanije, u planu je i izrada „Strategije za rast izvoza i razvoja drvno-prerađivačke industrije u BiH od 2018. do 2022. godine“.

"Drvna industrija je jedna od najperspektivnijih grana u BiH i ostvareni izvoz uglavnom je rezultat velikih napora kompanija, ali nema adekvatnu podršku nadležnih ministarstava i institucija. Nadamo se da će Strategija definisati ciljeve, mjere i aktivnosti koje je neophodno preduzeti kako bi se omogućio razvoj drvne industrije, sigurnije snabdijevanje sirovinom i obezbjeđenje potrebne stručne radne snage", najavio je predsjednik Spoljnotrgovinske komore u BiH Ahmet Egrlić.

Podrška razvoju proizvodnje

Iz Gradske razvojne agencije Banjaluka, koja je prij 8 godina pomogla osnivanje Drvo klastera, ocijenili su da firme udružene u klaster “izlaze” iz lokalnog okvira, te da su sve više izvozno orjentisane. Podsjetili su da ovim preduzećima mogu pomoći kroz interni revolving fond.

"Firme mogu da povuku dio novca iz fonda do 45 dana bez kamata, a do sada je ovu pomoć koristilo osam preduzeća. Trenutno imamo na raspolaganju 100.000 KM za podršku firmama", pojasnio je direktor CIDEA Mario Milanović.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti