Uspostavom državnog ministarstva poljoprivrede BiH bi dobila 290 mil. KM

Uspostavom državnog ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH bi u razdoblju od 2015. do 2020. ostvarila dobit od oko 290 milijuna KM, dok bi uspostava ovog ministarstva koštala oko 58 milijuna KM, pokazuje cost-benefit analiza koju je radilo Udruženje Green Council.  

Naime, uspostavom ovog ministarstva BiH bi se otvorila vrata za bespovratna sredstva za ruralni razvoj iz IPA fondova kao i za ponovni povratak na tržište RH sa proizvodima životinjskog podrijetla.

Sanela Klarić, predsjednica ovog Udruženja, kaže za eKapija.ba da su pri izračunu u obzir uzeli samo ova dva benefita od uspostave Ministarstva(IPARD fodnovi i povratak na tržište Hrvatske) iako ih ima više. I oni pokazuju da dobit koju bi imali znatno premašuje troškove potrebne za osnivanje ovog ministarstva.  

"Pri izračunima pretpostavili smo da se formiranje ne može dogoditi u 2014. Ukoliko bi se to dogodilo sljedeće godine, sredstva iz IPARD  fondova mogli bismo dobiti tek 2018.(budući da je za akreditacije Agencije za plaćanje potrebno tri godine). Računali smo da IPARD dobijemo tek od 2018., a za uspostavu izvoza sa RH imamo 2015. Samo smo to monetizirali. Izračun samo za dva benefita pokazuje veću koristi nego trošak od uspostave ministarstva, a da ne spominjemo druge benefite'', kaže nam Klarić.

Slavko Inić, predsjednik Saveza za ruralni razvoj BiH, navodi da bi uspostava ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razavoj, od najveće koristi bila poljoprivrednicima.

Da imamo državno ministarstvo poljoprivrede do sada bi imali podatke o tome kolike su štete u poljoprivredi kao i osnovan fond.

''Ovako nakon više od mjesec i pol dana ni jedno ministarstvo nema sveobuhvatne podatke. U FBIH još nije uspostavljen solidarni fond, dok u RS-u jeste, ali bolje bi bilo da ga nema zbog način na koji je uspostavljen.  Ovo je sada za poljoprivrednike veća katastrofa od one koje smo doživjeli'', priča Inić za portal eKapija.ba.

Navodi da je se ljudima trebalo pomoći da se u prvi mah zasiju nešto što su tada mogli, neke rane sorte, a sada smo došli u fazu, kaže, u kojoj se ne može zasijati ništa.

Ističe da bez jednog centralnog ministarstva i agencije za plaćanje preko koje će EU moći obraćati BiH postoji mogućnost da izgubimo još sredstava iz ovih fondova.

Podsjetimo, BiH u okviru IPA I fonda imala rezervirano više od 320 milijuna eura koji su propali jer nije postignut politički koncenzus o formiranju IPARD struktura s jednom platnom agencijom i jednim upravljačkim tijelom, niti je izrađena strategija ruralnog razvoja na državnom nivou.

Ukoliko ovo ne bude hitno urađeno nećemo moći iskoristiti ni sredstva iz IPA 2 fonda koja su duplo veća nego u IPA I.

Stručnjaci iz oblasti europskih integracija napominju da se radi o bespovratnim sredstvima, a da država sada uzima kredite za saniranje posljedica od poplava na poljoprivrednim gazdinstvima. Jedan od razloga zašto smo se našli u ovoj situaciju je što su BiH dužnosnici propustili priliku da provedu potrebne reforme i predaju zahtjev za članstvo u EU i na taj način steknu status zemlje kandidata. Susjedne zemlje pogođene poplavama sa druge strane imat će mogućnost koristiti bespovratna sredstva koja im pruža EU. 

Naime, zemljama kandidatima, poput Srbije, koja je 2013. stekla taj status, u situacijama teških elementarnih nepogoda, na raspolaganju je bespovratna novčana pomoć iz Fonda solidarnosti u izosu od milijardu eura.Sredstva koja su mogli iskoristiti poljoprivrednici su reapsorbirana u EU proračun kako bi bila potrošena na druge zemlje Balkana.

BiH i njeno stanovništvo, nažalost, ne mogu koristiti ta sredstva zbog nepostizanja dogovora domaćih političara. 

Upravo ovo je pokazalo hitnost organiziranja ovog sekotora prema preporukama i jasnim standardima EU kako bi se u budućnosti poboljšali sustav zaštite i izbjegle katastrofalne posljedice, navode iz Green Councila.

Pejo Janjić, načelnik Odjela za ruralni razvoj iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, navodi da je naše tržište već potpuno otvoreno te da se domaći poljoprivrednici odavno susreću sa stranom konkurencijom koja je jaka i kojoj nismo dorasli. Navodi da proces integracije u EU ne može biti završen dok se ne uspostave potrebne institucija i završe potrebne strategije. "Sada smo u poziciji da moramo preispitati sami sebe želimo li zaista u taj proces integracija jer ako želimo onda moramo igrati kao pravi igrači, a ne kao amateri i puno odgovornije ući u sam proces. Naravno, prije svega toga potrebno je postići politički koncenzus o tim pitanjima", navodi Janjić.

Iz Green Councila navode i da su već postojale incijative za uspostavljanje IPARD stukture, ali bez postojanja Ministarstva na državnoj razini kao upravljačkog tijele, već bi tu funkciju obavljao Sektor za poljoprivredu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Te incijative smatraju nefunakcionalnim i u konačnici preskupim za BiH.

Ove ideje su, smatraju, samo u funkciji pokretanja stvari sa mrtve točke. Međutim takve incijative dugoročno nisu najbolje rješenje jer Sektor poljoprivrede pri MVTEO sa svojim kapacitetima, čak i kada bi ih ojačali, ne može, ne bi bilo u stanju da obavlja funkciju upravljačkog tijela.

''To bi bilo samo jedno u nizu nefunkcionalnih i skupih rješenja koja si BiH ne može priuštiti. BiH treba IPARD sustav koji će garantirati da će IPARD sredstva doći do svojih krajnjih korisnika na brz i kvalitetan način i koji će garantirati visok stupanj kontrole što se može dogoditi samo uz postojanje ministarstva na državnoj raznini i zbog toga benefite od IPARD fondova vežemo isključivo uz postojanje ministarstva", objašnjavaju u Green Council-u.

Ukoliko političari ne postignu dogovor i ovo pitanje ne mrdne sa mrtve točke postoji mogućnost da ćemo i dalje nastaviti gubiti ova sredstva namjenjena za ovu oblast, dok će u isto vrijeme ta sredstva koristiti naše susjedne države koje brže napreduju na putu ka EU od BIH. Ovo će značiti u konačnici da naša poljoprvreda biti sve nekonkurentnija što će u idućim godinama ionako slabu poljoprivredu baciti na koljena.