Uvođenjem u trezor Univerzitet u Sarajevu prolazi (bez)bolnu integraciju

26.11.2019. 10:05 / Izvor: Akta.ba
Uvođenjem u trezor Univerzitet u Sarajevu prolazi (bez)bolnu integraciju

Ministar finansija Kantona Sarajevo, Amel Kovačević smatra kako je integracija Univerziteta u trezorski sistem jako dobra i bitna odluka.

Univerzitet u Sarajevu od 01. januara ove godine prešao je na sistem trezorskog poslovanja.

Ministar finansija Kantona Sarajevo, Amel Kovačević smatra kako je integracija Univerziteta u trezorski sistem jako dobra i bitna odluka.

“Naš Univerzitet je godinama bio 'pastorče' kojem se davao novac putem tranši na godišnjem nivou. Međutim, ovo je 'pastorče' bilo prepušteno samo sebi na volju ili nevolju. Uvođenjem Univerziteta i sistem trezorskog poslovanja osnivač, odnosno Kanton Sarajevo želi da kvalitetno upravlja Univerzitetom i da ga dovede u poziciju da on bude ponos KS i države“, kaže  ministar Kovačević, pojašnjavajući kako se to može postići kada budemo imali kvalitetne naučne programe, dovoljno  naučno tehničkih sredstava, zadovoljne profesore koji rade svoj posao, koji su kvalitetno plaćeni i koje istovremeno možemo mjeriti po onome što su uradili u samom procesu obrazovanja i alokaciji resursa koji su im bili na raspolaganju.

Ono što Vlada želi kaže ministar je kvalitetno upravljanje resursima koje Kanton daje i maksimiziranje onoga što Univerzitet sam na tržištu zaradi.

„Naš cilj nije povećanje budžetskih prihoda preko Univerziteta. Cilj nam je da  Univerzitetu damo više nego što je to ikad ijedna Vlada davala“, kazao je Kovačević, pojašnjavajući kako je Univerzitet od strane KS ranije imao tranšu od 70 miliona KM, dok je sadašnji budžet na trezoru 126 miliona KM bez dodatnih investicija koje će raditi kroz kreditno zaduživanje. “Apsolutno, Univerzitet je prelaskom na trezor dobio mnogo. Sa jedne strane dobio je dodatna sredstva, a sa druge dobio je mogućnost da se integrira i da se konsoliduje“, zaključuje ministar.

Ministar smatra da je prelazak Univerziteta na trezorski sistem poslovanja dobar potez jer će se moći kvalitetno alocirati svi raspoloživi resursi, neće se duplati stvari koje se još duplaju.

Za poslovni portal Akta.ba sa Univerziteta u Sarajevu su kazali kako trezorsko poslovanje cjelokupno doprinosi transparentnijem vođenju finansijskih procesa, ostvarenja i realizacije prihoda i rashoda na nivou Univerziteta u Sarajevu, kao i pojedinačnih organizacionih jedinica. 

„Trenutno, s obzirom da još nije izvršena potpuna pravna integracija, javljaju se određene poteškoće u pojedinim segmentima i samo poslovanje preko trezora nije dovoljno fleksibilno za planiranje i realizaciju svih neophodnih aktivnosti na nivou Univerziteta u Sarajevu. Cijenimo da trezor predstavlja čvrst okvir za postizanje finansijske discipline, a Univerzitet ipak za razvojne procese zahtijeva određeni stepen fleksibilnosti što ponekad može stvoriti određene poteškoće“, pojašnjavaju sa Univerziteta.

Nakon više od deset mjeseci provođenja trezorskog poslovanja na Univerzitetu još sa sigurnošću ne mogu reći da li je ovo bio dobar ili loš potez Skupštine Kantona Sarajevo.

„Predviđeno je da procesi integracije traju barem dvije do tri godine. Suviše je kratak period da bi se dala ocjena provođenja trezorskog poslovanja. Nakon okončanja svih aspekata integracije Univerziteta, moći će se sagledati puni efekat prelaska na trezorsko poslovanje“, kazali su za Akta.ba na Univerzitetu, dodajući da se realizacija projekata na Univerzitetu u Sarajevu odvija uredno i nakon prelaska na trezorsko poslovanje. Čak je i uvećan broj projekata, a Univerzitet u Sarajevu trenutno implementira preko 400 projekata.

„Trezorsko poslovanje jeste ograničavajuće s obzirom da podrazumijeva izvjesnu finansijsku rigidnost koja nije uvijek primjenjiva u implementaciji različitih vrsta projekata, međutim Univerzitet u Sarajevu sa Ministarstvom finansija KS iznalazi rješenja za prevazilaženje teškoća“, zaključuju sa Univerziteta.

E. Ko.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti