al
Velika igra oko gasovoda: Šta će biti sa Sjevernim tokom 2?

Vijesti / SVIJET

Velika igra oko gasovoda: Šta će biti sa Sjevernim tokom 2?

03.02.2019. 10:09 / Izvor: Deutsche Welle

Punom parom se gradi drugi gasovod koji bi direktno povezao Rusiju i Njemačku. Najglasnije se bune oni koji će izgubiti pare od tranzita – Ukrajina i Poljska – ali nadasve Amerikanci. Šta će biti sa Sjevernim tokom 2?

Već je postavljena trećina cijevi kroz Baltičko more. Kada posao bude završen, Rusija će moći da isporučuje dvostruko više gasa direktno u Njemačku, ali i druge zemlje EU.

No, otpor gasovodu Sjeverni tok 2 je sve jači. Na početku su se bunile samo Poljska i Ukrajina. Poljski ministar spoljnih poslova Jacek Caputovic taj projekat je nazvao "ubij Ukrajinu". Poljska smatra da će ukidanjem tranzita gasa kroz Ukrajinu nestati i garancije za zaštitu te zemlje od dalje "ruske agresije".

Zbog toga je Sjeverni tok 2 za Varšavu "njemačka nelojalnost prema istočnim susjedima i stvaranje posebnih veza sa Rusijom", kaže Kaj-Olaf Lang iz Fondacije za nauku i politiku u Berlinu.

Ovu kritiku je Berlin dugo ignorisao. No, otkako su SAD povećale pritisak, sve dobija drugu dimenziju. Američki predsjednik, Donald Tramp je prošlog leta izjavio: "Njemačka će u potpunosti zavisiti od ruskih energenata ukoliko hitno ne promeni kurs."

Američki ambasador u Berlinu Ričard Grenel je kompanijama koje učestvuju u izgradnji zaprijetio sankcijama ukoliko nastave da rade na projektu. Vašington očigledno gubi živce: "Vrijeme za dijelanje je sada", kazao je za DW jedan visoki zvaničnik vlade. "Onog trena kad gasovod bude završen, Evropa će izgubiti manevarski prostor u odnosu na Rusiju."

Amerikanci bi da osvoje tržište

Savezna vlada u Berlinu razlog tih protesta vidi u poslovnim interesima. Sjedinjene Države žele da Njemačkoj prodaju svoj skuplji gas, kao što to već rade s Poljskom. Naime, 2016. je na poljsko-njemačkoj granici otvoren jedan terminal za prihvat američkog tečnog gasa.

"Američki gas dobijen frakingom se naprosto ne isplati u odnosu na klasični gas koji se isporučuje gasovodima", smatra Fric Edlinger, izdavač austrijskog časopisa "Internacional" o međunarodnoj politici. Metoda frakinga podrazumjeva ubrizgavanje hemikalija pod velikim pritiskom kako bi se gas oslobodio iz stena. Gas se potom mora dovesti u tečno stanje, transportovati tankerima preko Atlantika, i onda ponovo vratiti u gasno stanje.

"Kako se to ne isplati, imamo žestoki politički pritisak kako bi bile donošene političke odluke protivne privrednim interesima. Donald Tramp je paradni primjer, on vrši pritisak svim sredstvima. To je scenario privrednog rata protiv Njemačke i Rusije", rekao je Edlinger u jednom intervjuu.

Njemački ministar privrede Peter Altmajer nije isključio uvoz iz Sjedinjenih Država, ali samo kao dodatak ruskom gasu i to ako cijena bude odgovarala. Berlin se opire pritisku. Angela Merkel je to još jednom jasno rekla na nedavnom Svjetskom trgovinskom forumu u Davosu.

Nekadašnji kancelar kao lobista

Gasovod je za Rusiju strateški projekat. Zemlja dobrim dijelom živi od izvoza zemnog gasa. Kada ga prodaje direktno Njemačkoj, onda se novac ne rasipa na tranzitne takse kroz Ukrajinu i Poljsku. Osim toga, te tranzitne zemlje neće imati mogućnost da prekidaju isporuku gasa kad im se prohte.

Nije slučajno Vladimir Putin postavio nekadašnjeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera da sprovede projekat Sjeverni tok 2 uprkos protivljenjima. Ako se kritike nastave Moskva bi možda bila spremna i na ustupke Ukrajini, u svakom slučaju samo dok se ne završi projekat. Onda bi mogla sa moćne pozicije da zaboravi interese drugih istočnoevropskih zemalja.

Na poslijetku, Severni tok 2 nije pitanje za Evropsku uniju. Ovde se sudaraju različiti interesi, a Evropska komisija ionako ima težak zadatak da pronađe rješenje za celokupnu Uniju.

Komesar za energetiku EU Migel Arias Kanete neuvijeno je 2016. izjavio da Sjeverni tok nije u interesu celokupne EU. Evropska komisija pokušava, doduše ne otvoreno, da spriječi izgradnju gasovoda, odnosno želi da od njega napravi projekat EU i podvrgne ga strogim pravilima konkurentnosti.

Za ovakvu odluku je potrebna saglasnost Evropskog parlamenta kao i Saveta EU. Poljska i baltičke zemlje, kao protivnice Sjevernog toka 2, na svojoj strani imaju Komisiju, ali i Veliku Britaniju, Dansku, Slovačku, Irsku, Švedsku, Italiju, Luksemburg i Hrvatsku.

Njemačka, Austrija i Holandija pak žele da se izgradnja Severnog toka 2 nastavi u dosadašnjoj formi. Takođe i kompanije iz ovih zemalja učestvuju u izgradnji.

Odlučujuća je pak pozicija Francuske, a na njenu odluku se još uvek čeka. Ako Pariz bude glasao protiv ili bude uzdržan, onda neće biti većine. Ali, Francuska tradicionalno stoji na strani Njemačke. Osim toga francuski energetski koncern „Engie“ učestvuje u izgradnji Sjevernog toka 2. Zbog toga bi se moglo računati s podrškom Pariza.

Sada, tokom rumunskog predsedavanja EU, traga se za kompromisom. Ali, za to je ostalo malo vremena. U maju su evropski izbori. Nakon toga mora da bude formirana nova Evropska komisija, a to bi moglo da čeka do jeseni. Za to vrijeme se nastavlja gradnja gasovoda. Takođe, ako Brexit po planu bude sproveden do kraja marta, EU će napustiti najkrupniji protivnik Sjevernog toka 2.

Politički projekat?

Blokada gasovoda ima slabe izglede na uspjeh. Ali, protivnici su izvojevali etapnu pobedu. "Varšavi je pošlo za rukom da jedan projekat, koji je dugo važio za čisto privredni, uvede u političku debatu", kaže Kaj-Olaf Lang iz Fondacije za nauku i politiku. Protivljenje Sjevernom toku je uvelo gasovod u geopolitičke diskusije – ne samo u istočnoj Evropi, već i unutar Njemačke.

Protivnici potvrdu vide u izjavi Angele Merkel aprila prošle godine. Nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom u Berlinu, kancelarka je izjavila da gasovod "nije samo privredni već i politički projekat".

Međutim, ovo priznanje je došlo veoma kasno, kaže Volfgang Išinger, šef Minhenske bezbjednosne konferencije. Išinger u jednom intervjuu kritikuje saveznu vladu što se premalo osvrtala na istočne Evropljane. To je za Poljsku, baltičke zemlje i Ukrajinu samo još jedna od potvrda njihovih argumenata. Oni se nadaju da će Berlin pokleknuti.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti