Veselin Jevrosimović: Uloga rada na daljinu u promjeni IT i globalnog poslovanja

24.09.2020. 12:04 / Izvor: Telegraf
Veselin Jevrosimović: Uloga rada na daljinu u promjeni IT i globalnog poslovanja

Svjedoci smo nepredvidivih promjena u svijetu biznisa. Kako kompanije mogu da obezbijede svoj uspeh u narednom periodu i kako im tehnologija može pomoći u tome?

Veselin Jevrosimović, vlasnik i predsjednik kompanije Comtrade Group, govorio je za američki biznis magazin „Forbes“ o tome šta možemo da očekujemo u budućnosti modernog poslovanja. Tokom 30 godina uspješnog rada, Comtrade se neprestano razvijao, prilagođavajući se neočekivanim promjenama u biznis svijetu, a danas predstavlja jednu od vodećih svjetskih organizacija u IT industriji, prenosi Telefraf.

Jevrosimović je stekao dugoročno iskustvo sa radom na daljinu godinama prije nego što su kompanije bile uslovljene trenutnim okolnostima da pređu na digitalan način poslovanja.

Upravo zbog toga, Jevrosimović je za Forbes, dajući primjere iz stvarnog života, podjelio svoje mišljenje o budućnosti poslovanja i najsavremenijim ekonomskim tokovima, kao i o tome kako tehnologija može da pomogne ne samo organizacijama da se dalje razvijaju, već i društvu u cjelini. 

Prilagođavanje poslu u pokretu

"Okolnosti koje je donio koronavirus prisilile su nas da se oslonimo na tehnologiju kako bismo mogli da ostanemo povezani, ali u širem smislu, ona je djelovala kao katalizator koji je gurnuo mnoga preduzeća na put digitalne transformacije. Situacija je stvorila jedinstvenu priliku za prilagođavanje i produktivniji i efikasniji rad u kriznim vremenima, ali je također otvorila povod za diskusiju širom svijeta o tome kako možemo da stvorimo novo radno okruženje, korisno za kompanije, zaposlene i društvo podjednako", kazao je on.


U nastavku je 6 promjena koje vidi Jevrosimović:

Iako živimo u ovoj "novoj normalnosti" više od pola godine, ima još mnogo stvari koje treba rešiti. Pitanje je: šta će kompanije morati da učine da bi se prilagodile novom radnom okruženju, ako pretpostavimo da će to raditi dugoročno? Kratak odgovor je sledeći: rad na daljinu mora da bude dobro organizovan. Opširniji odgovor uključuje nekoliko ključnih aspekata na koje bi trebalo primijeniti nove poslovne smernice. “

U nastavku je 6 projmena koje vidi Jevrosimović:

1. Stil organizacije i upravljanja 

Zahvaljujući prethodno ustanovljenoj logistici poslovanja, IT kompanije prve su usvojile fleksibilno radno vrijeme i rad na daljinu. Međutim, osim primjene softvera kao usluge (SaaS) i cloud rješenja u svojim organizacijama, one su dale primjer i na polju usvajanja novog načina razmišljanja za postizanje uspjeha u agilnijem radnom okruženju.

Organizacije koje uspješno digitalizaciju kako interne, tako i spoljne tokove rada, u velikoj mjeri oslanjaju se na principe strateške agilnosti koje potom integrisane u sve sisteme, što se i ogleda u kulturu kompanije. Usvajanjem takvih kriterijuma i ulaganjem u obrazovanje i usavršavanje svojih zaposlenih, kompanije mogu uspješno da odgovore na brzo promjenljivo poslovno okruženje koje donosi poslovanje budućnosti.

Menadžment kompanije imaće zadatak da motiviše zaposlene koji nisu fizički zajedno, kao i da nauče kako da njeguju unutrašnje odnose i upravljaju sopstvenom poslovnom zajednicom digitalnim putem. To neće biti moguće bez temeljnog pristupa tehnološkim i informatičkim mogućnostima kompanije, uz istovremenu edukaciju za zaposlene.

Korištenje pravih IT alata i savremenih softverskih rješenja kao odgovor na promijenjene potrebe od ključne je važnosti.

2. Tehnologija i digitalna pismenost

Od mnogih izazova u prilagođavanju radu na daljinu, prihvatanje novih tehnologija je prva stvar sa kojom su morale da se suoče kompanije u privatnom i javnom sektoru, kao i u obrazovanju i zdravstvu.

Jedan od prvih problema u vezi sa softverom, sa kojima su se zaposleni širom svijeta susreli, je pristup bezbjednoj mreži kompanije. Agilna i sigurna komunikacija su ključne kada je u pitanju rad na daljinu, zbog čega kompanije treba da obezbjede pristup sigurnoj virtuelnoj privatnoj mreži (VPN).

Snažna informatička podrška od najveće je važnosti za nesmetano usvajanje praksi rada u budućnosti. Na primjer, u Comtrade-u, tokom prvih znakova prelaska na rad na daljinu zbog pandemije, naši IT stručnjaci uspostavili su najveću VPN mrežu u jugoistočnoj Evropi, kapaciteta za više od 12.000 korisnika. Posjedovanje sopstvene VPN mreže je važno, jer to znači sigurnost podataka i lakšu komunikaciju među zaposlenima.

Da bi omogućile rad na daljinu, organizacije moraju da budu u mogućnosti da u potpunosti omoguće pristup korporativnim resursima putem cloud tehnologija, što će se manifestovati usponom tržišta računarstva i razvojem novih rešenja u ovoj oblasti, ali i porastom sajber bezbjednosti. Da bi dugoročno najbolje nastavile rad na daljinu, kompanije će morati pažljivo da preispitaju koje aplikacije i usluge koriste, a potom i da ulože u praćenje i upravljanje sistemima za čuvanje podataka.

3. "Nova normalnost" zahtjeva nove mjere sigurnosti

Prelaskom na digitalnu tehnologiju i cloud, kompanije će ubrzo shvatiti da sigurnost podataka zahtjeva pomjeranje dalje od tradicionalnih sistema na koje su navikli. Kako je bezbjednost jedan od glavnih stubova digitalnog sveta u budućnosti, organizacije moraju povećati svest o bezbjednosti podataka i edukovati svoje radnike na daljinu po ovom pitanju. Vidjeli smo neke pozitivne promjene u upotrebi i razvoju novih specijalizovanih alata i opreme, koji su od velike koristi kada radite na daljinu.

Umjesto velikih ekrana na koje smo navikli u konferencijskim salama, sada imamo specijalizovane tablete za video konferencije koji sadrže više kamera, napredne mikrofone i audio postavke, tako da možemo zasebno da radimo na računarima, a da imamo najviši kvalitet konferencijskih poziva. Vjerujem da je šira upotreba sistema digitalnog potpisa, pametnih zvučnika, ali i sigurnosnih alata, ono što nas tek čeka na ovom polju.

4. Promjene u komunikaciji

Komunikacija je jedno od područja koje se najviše transformisalo kada je rad u kancelariji zamjenjen radom na daljinu. Poslovni lideri moraju da pronađu inovativne načine kako da se komunikacija i dalje odvija efikasno u kompaniji.

Ključni kriterijumi koje treba poštovati su transparentnost i dosljednost u razmjeni relevantnih informacija. To se može postići putem internih platformi za razmjenu vesti i drugih alata, ali mora biti istinski uklopljeno u kulturu kompanije.

Što se tiče alata za online komunikaciju, vjerujem da bi bilo idealno da kompanije imaju svoje platforme u te svrhe, umjesto da koriste javne usluge koje se lako preopterete. Obično se radi o poslovnoj verziji dobro poznatog softvera za instant komunikaciju, kao što je Zoom, koji se instalira na server kompanije.

Postoji mnogo novih alata koji pružaju brzu i sveobuhvatnu digitalnu komunikaciju, ali menadžeri moraju da imaju na umu da se dobra komunikacija ne završava pružanjem najnovije tehnološke opreme. Sada više nego ikad, zaposleni žele da se osjećaju informisano, žele da budu dio kohezivnog tima. Kompanije bi trebalo da dijele važne vesti putem formalnih kanala komunikacije, kao što su interni portali i drugi alati, ali i da ostanu u kontaktu putem neformalnih interakcija, kao što su online pauze za kafu.

5. Motivacija i mentalno zdravlje

Iako djeluje da se sve na svetu mijenja, neke stvari ostaju iste: ljudsko saosećanje, emocija i potreba za empatijom nikada neće nestati. Zbog toga, zajedno sa rešavanjem drugih važnih pitanja, moramo da slušamo šta zaposleni imaju da kažu i da saosećajno pratimo njihovo emocionalno stanje i blagostanje.

Odjeljenje za ljudske resurse, kao i lideri timova, već mjesecima redovno razgovaraju sa zaposlenima i kreiraju upitnike kako bismo imali uvid u realno stanje: kako se zaposleni osjećaju i snalaze u radu od kuće. Tako smo saznali da izuzetno cene fleksibilnost što se tiče rada na daljinu i srećni su što mogu da uspostave balans između poslovnog i privatnog života. Imaju mogućnost da se organizuju kako im odgovara i imaju više vremena za učenje novih vještina.

U suštini, otkrili smo da je većina njih zadovoljna načinom na koji smo organizovali stvari.

Ali, također smo vrlo ozbiljno shvatili mišljenja stručnjaka o efektu takve promjene na čovekovo mentalno zdravlje i blagostanje. Moramo imati na umu da ne reaguju svi ljudi isto na masovne promjene poput ove, zbog čega su ove teme od suštinskog značaja, a kompanije bi trebalo da im budu posvećene određivanjem dugoročnih wellness programa.

Vjerujem da se iz ovog procesa mogu roditi nove ideje i humanija rešenja: na primer, kombinacija rada na daljinu i rada u kancelariji, zajedno sa optimizacijom radnog okruženja i usklađivanjem procesa. Možemo da pronađemo ravnotežu koja našim zaposlenima održava mentalnu i fizičku sigurnost, istovremeno održavajući napredan zamah našeg poslovanja.

6. Važna uloga IT-a u novom digitalnom svijetu

Nove tehnologije omogućile su nam da fizički prostor za rad zamjenimo "mrežom", omogućavajući kompanijama da se prilagode i nastave svoj rad tokom pandemije. IT industrija je brzo otkrila nove načine poslovanja. Njihovo iskustvo u pojedinačnom prilagođavanju rasporeda i radnog opterećenja naveli su menadžere da i prije pandemije počnu da razmišljaju intenzivnije o fleksibilnom radnom vremenu i radu na daljinu, nadajući se povećanju zadovoljstva i produktivnosti zaposlenih.

Važno je uvijek imati na umu da se tehnologije razvijaju kako bi se pomoglo ljudima i društvu u cjelini. Ovo je naročito bitno u kriznim vremenima. Ono što smo vidjeli od početka pandemije jeste da kompanije nisu jedine koje se prilagođavaju promjenama: javne institucije, škole, univerziteti, sve ove ključne institucije u društvu morale su se transformisati - i to veoma brzo. Javni i privatni sektor moraju aktivno sarađivati kako bi pratili novi pravac projmena.

Na primjer, Comtrade je razvio besplatan softver na samom početku karantina u Srbiji, gdje se mogao registrovati svaki dobrovoljac koji je želio da pomogne drugima u ovoj krizi. Cilj softvera je da omogući efikasno i organizovano davanje krvne plazme pacijentima obolielim od koronavirusa.

Volio bih da vidim ovaj trend međusobnog pomaganja i kod privatnih IT kompanija koje podržavaju globalne institucije, jer će upravo to doprinijeti i razvitku društva u cjelini.

Imajući u vidu da zaposleni rade od kuće, učenici pohađaju časove na daljinu, a nastavnici koriste onlajn platforme za učenje, sa sigurnošću možemo reći da će ove okolnosti uticati na razvoj računarske i digitalne pismenosti. Comtrade je podržao brojne inicijative u tom pogledu, uključujući razvoj softvera za testove samoprocjene učenika osnovnih škola, gdje se testiralo više od 70.000 učenika osmog razreda. Također smo bili aktivni u pružanju podrške mlađoj generaciji kroz besplatne IT ljetnje škole: taj dio našeg posla vidimo kao našu korporativnu odgovornost da pomognemo, kao i da investiramo u obrazovanje i naše buduće stručnjake.

"Poziv za digitalno buđenje"

Trenutna situacija pokreće mnogo novih pitanja o kojima treba razmišljati i koja treba riješiti, kao i tema kojima se treba baviti. U novom svijetu biće važna uloga IT-a, a kompanije će se u velikoj mjeri oslanjati na tehnologiju kako bi stvorile agilnije radno okruženje, kao jedan od imperativa rada u budućnosti.

Online sastanci, uvedeni zbog pandemije, bili su "poziv za digitalno buđenje" za mnoge organizacije i vjerujem da bi povećanje digitalne pismenosti na globalnom nivou moglo biti jedna od svijetlih strana trenutne situacije.

Čak i nakon što se pandemija završi, mnoge navike koje sada stvaramo su tu da ostanu. Mogućnost produktivnog rada od kuće sigurno je jedna od njih. Na kraju, dalji razvoj IT-a i rast digitalne ekonomije jesu ključ uspješne budućnosti svih preduzeća, kao i svjetske ekonomije u cjelini i obrnuto. Praćenjem globalnih trendova možemo preciznije predvidjeti budućnost modernog poslovanja koje stvara plodno ekonomsko okruženje za ostatak 21. vijeka.

Foto: Marko Todorović

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti