Višković: Raspisan tender za dionicu auto-puta od Vukosavlja do Rače

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Višković: Raspisan tender za dionicu auto-puta od Vukosavlja do Rače

16.08.2020. 11:13 / Izvor: SRNA

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da je preduzeće "Autoputevi Srpske" raspisalo međunarodni javni tender za izgradnju dionice auto-puta od Vukosavlja do Rače, a zainteresovane kompanije mogu da se prijave u roku od 45 dana.

Višković je naglasio da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da će Srbija sa 100 miliona eura učestvovati u direktnoj izgradnji dijela auto-puta na relaciji Rača-Bijeljina u dužini od 17,2 kilometara, a procjena je da će izgradnje te dionice koštati oko 140 miliona eura.

Premijer RS-a je pojasnio da je u tenderu predviđena ne samo izgradnja, već i finansiranje i izrada projektno-tehničke dokumentacije za kompletan auto-put od Vukosavlja do Rače koji je podijeljen u tri lota - Vukosavlje-Brčko, Brčko-Bijeljina i Bijeljina-Rača.

"Geodetska uprava i Pravobranilaštvo Republike Srpske dobrim dijelom su već završili poslove eksproprijacije na toj dionici budućeg auto-puta i očekujemo da će u narednih mjesec, mjesec i po dana taj posao biti u potpunosti završen. Republika Srpska, odnosno, Vlada i Narodna skupština završile su sve obaveze iz svoje nadležnosti, formirani su timovi koji rade na terenu, u toku smo svih tih investicija i preduzimamao sve dalje radnje kako bi što prije išli sa realizacijom samog projekta", pojasnio je Višković.

On je naglasio da je od strateškog interesa da Banjaluka i Beograd budu povezani auto-putem koji će ići preko teritorije Republike Srpske.

UPRKOS PANDEMIJI, RADI SE NA REALIZACIJI ZNAČAJNIH PROJEKATA

Višković je u intervjuu Srni naveo da se radi na realizaciji još niza projekata, među kojima su izgradnja aerodroma Trebinje, kao i hidroelektrane "Buk Bijela", "Dabar" i "Bistrica".

On je konstatovao da su to veliki infrastrukturni projekti koji se ne grade za mjesec, dva, niti godinu, već projekti čija će realizacija trajati nekoliko godina.

Kada je riječ o HE "Buk Bijela", premijer je naveo da vlade Srpske i Srbije, odnosno "Elektroprivreda" Srpske i Srbije idu u zajedničku izgradnju ove HE u sistemu gornja Drina.

On je naveo da je trebalo proći određene procedure i da je nedavno potpisan memorandum o osnivanju zajedničkog preduzeća na koji u narednih mjesec dana treba da da saglasnost Konkurencijski savjet BiH, te da se nakon toga može pristupiti pripremnim radovima s obzirom da Srpska već ima spremnu i građevinsku i ekološku dozvolu.

Predsjednik Vlade Srpske je istakao da su u toku i završni pregovori u vezi sa obezbjeđenjem finansijskih sredstava za HE "Dabar" i "Bistrica", ističući da su to sve veliki projekti koji zahtevaju mnogo pripremnih radova, ali da se nastoji maksimalno ubrzati kako bi što prije počela njihova realizacija.

Višković je konstatovao da je Jahorina danas, uprkos globalnoj krizi izazvanoj pandemijom virusa korona, veliko gradilište gdje se ubrzano radi na poboljšanju i modernizaciji putne infrastrukture i drugih sdržaja koji će ovu planinu približiti turistima, a što će imati velikog značaja ne samo za Sarajevsko-romanijsku regiju, već i za cijelu Republiku Srpsku.

"Prije par dana preduzeće "Putevi Republike Srpske" završilo je proceduru i izabrani su izvođači radova za rehabilitaciju puta od Pala do Jahorine, probija se novi put od 'osmica' do ispod hotela 'Vučko', tako da se otvara jedan kružni tok na samoj planini kako bi se izbjegle gužve i saobraćajno zakrčenje", rekao je Višković.

On je dodao da je raspisan i javni poziv za obezjeđenje kreditnih sredstava za preduzeće "Putevi RS" u iznosu od oko 95 miliona KM, koji bi trebalo da bude završen 30. avgusta.

"Nadam se ćemo doći u poziciju da iz tih sredstava dodatno finansiramo i projekte koji nisu ušli u plan poslovanja za ovu godinu, a tu, prije svega, mislimo na putni pravac od Tjentišta do Broda na Drini sa novim mostom na Drini", pojasnio je Višković.

On je naveo da je interesovanje za ovaj projekat iskazao i predsjednik Srbije, te da očekuje da će se u narednim danima moći zatvoriti i ova finansijska konstrukcija.

"Potrebno je riješiti i imovinsko-pravne odnose i projektnu dokumentaciju za taj putni pravac. Ima dosta pripremnih radnji i procedura koje maksimalno poštujemo i nastojimo da damo doprinos kako bi to sve ubrzali da ne bi dugo čekali na realizaciju", rekao je Višković.

Govoreći o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj, Višković je rekao da se RS nalazi u poziciji u kojoj se ne može reći ni da je zadovoljan, ali ni da je nezadovoljan.

"Ono što je najvažnije mi smo likvidni i izvršavamo sve svoje obaveze na vrijeme. Bruto domaći proizvod u Republici Srpskoj u prvom kvartalu ove godine bio je 1,4 u plusu. Ovo su teška vremena i mnogo razvijenije zemlje imaju ozbiljne probleme usljed pandemije virusa korona", naglasio je Višković.

On je istakao da Republika Srpska u ovom momentu ima najbolji koeficijent raspodjele PDV-a od kada je osnovana Uprava za indirektno oporezivanje.

"U protekle dvije, tri godine taj koeficijent je bio 32,17, ali smo premijer Federacije BiH Fadil Novalić i ja uspjeli da dogovorimo nove koeficijente tako da sada Republika Srpska ima koeficijent 34,20, što nije nikada bilo. Takođe, uspjeli smo da napravimo i poravnanje prihoda po osnovu dugovanja za raspodjelu indirektnih prihoda koje nam sada FBiH uredno plaća u ratama", naglasio je Višković, dodavši da bi sva sredstva po osnovu ranijeg duga trebalo da budu na računima Republike Srpske do sredine decembra.

On je podsjetio da je u maju dogovorena i deblokada "Elektroprenosa" koja je trajala dvije i po tri godine, te investicije i plan poslovanja za ovu godinu, što je od velikog značaja.

Na pitanje da li je zadovoljan radom ministara i direktora javnih preduzeća u proteklom periodu, Višković je rekao da je naučio da stvari drži pod kontrolom i da sve bude posloženo, te da sve što se može uraditi danas ne čeka sutra.

"Takođe, volim ljude koji imaju inicijative. Nisam zadovoljan ljudima koji rade samo kad im kažete, jer onda se postavlja pitanje čemu oni služe. Ako će neko raditi kada mu kažete, njegova uloga u lancu je upitna. Tačno je da nema dovoljno te inicijative kod pojedinih ministara i direktora i da nije bilo ove oandemije neke stvari bi drugačije radili i sigurno bi ih pozivali na odgovornost. Međutim, danas je teško pozivati nekoga na odgovornost jer ne znamo koliko je ko imao problema zbog pandemije koja je sve poremetila kao što je, na primjer, slučaj sa "Šumama Republike Srpske"", istakao je Višković.

On je naveo da "Šume" duguju lokalnim zajednicama skoro 20 miliona KM, ali drvoprerađivači duguju "Šumama" više od 30 miliona KM, te se postavlja pitanje kako njih natjerati da plate svoje dugove kada su u ogromnim problemima.

"To sve treba analizirati i utvrditi šta je objektivno a šta subjektivno uticalo na nečiji rad i poslovanje. Ne može se vršiti pritisak na drvoprerađivače da isplate dug, jer bi to uticalo na njihovo poslovanje, na otpuštanje radnika... i onda dođe neko i postavlja pitanje zašto se "Šume" zadužuju. Moraju da se zadužuju, jer drvoprerađivači nisu u mogućnosti da plate dug, a sutra nam se može desiti da nam propadne sirovina u šumama", pojasnio je Višković.

Komentarišući migrantsku krizu u BiH, Višković je ukazao da je to veoma ozbiljno pitanje i ogroman bezbjednosni problem za sve građane i u Republici Srpskoj i u FBiH, kojim se malo ko ili gotovo niko nije bavio na nivou BiH.

"Nadam se da će novoimenovani ministar bezbjednosti u Savjetu ministara imati veću podršku svog naroda nego prethodni i da će konačno ovo pitanje početi da se rješava jer smo već izgubili nekoliko godina, a da ništa nije urađeno u vezi sa tim, i pitanje je koliko nas to može sutra koštati", istakao je Višković.

On je dodao da nije siguran ni da li je tačan broj migranata u BiH s kojim se izlazi u javnost, jer prema onome što se vidi na putevima u FBiH stiče se utisak da je taj broj mnogo veći.

Prema njegovom mišljenju, broj migranata koji dolazi u BiH je zabrinjavajući i sa bezbjednosnog stanovišta, ali i zbog epidemiološke situacije.

"Ti ljudi putuju ko zna odakle, prolaze veliki broj zemalja i završe u BiH. To je veoma ozbiljno pitanje i ozbiljan problem. Prethodni ministar Fahrudin Radončić imao je volju, želju i namjeru da riješi to pitanje, ali očigledno je da nije imao podšku svog naroda u Savjetu ministara", ocijenio je Višković, dodavši da je jedino logično rješenje bilo one koje je predlagao Radončić a to je da se ti ljudi deportuju u zemlje iz kojih dolaze.

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti