Visočanka Sabina Krivdić "Kraljicom" spojila tradiciju i prirodna bogatstva BiH

12.12.2018. 13:11 / Izvor: Akta.ba

Njena ciljna grupa su svi poznavaoci i ljubitelji kvalitetnih pića, oni koji ne žele da se opijaju već da uživaju u čašici dobrog i kvalitetnog pića.

Da li ste znali da je u jednom podrumu porodične kuće u Visokom rođena Kraljica? Upravo je Sabina Krivdić svojim eksperimentiranjem kriva za to.

Njena fascinacija i eksperimentiranje cijelim procesom nastajanja "vatrenih vodica" dovela je do toga da danas tržište može uživati u njenoj Kraljici - vrhinskim okusima kvalitetnih domaćih likera i rakija.

Ova lektorica bosanskog jezika za Akta.ba je kazala da na samom početku nije bilo "vatrenih vodica" te da je cijela ideja nastala sasvim spontano, kaže da je sve zapravo krenulo od uzgoja malina i njihove prerade.

"Imala sam mali zasad malina, međutim malinarstvo je tad počelo doživljavati svoj krah. S obzirom da sam imala registrovanu poljoprivrednu proizvodnju odlučila sam da maline koristim za vlastitu proizvodnju cijele jedne male linije proizvoda od malina, kao što su kašice, sokovi, kolači... pa sve do likera. Prvi liker koji sam napravila izazvao je veliku pažnju. Tad sam odlučila da malo istražim mogućnost proizvodnje jakih alkoholnih pića, te sam vrlo brzo shvatila da bi jedna mala zanatska – craft destilerija bila pun pogodak", govori Krivdić.

Krivdić je nakon toga, mali prostor, sada destileriju, napravila u podrumu porodične kuće u blizini Visokog. Kaže da je podrum bio neiskorišten, a vrlo pogodan za ovakvu proizvodnju koja zahtijeva ujednačenu temperaturu tokom godine. U cijelom procesu pomaže joj brat i njoj bliski ljudi na koje uvijek može računati i koji su jako nesebični kad je u pitanju doprinos ovoj njenoj, kako kaže, poslovnoj avanturi.

KRALJEVSKI KVALITET

U razgovoru za Akta.ba otkriva zašto njen brend nosi naziv Kraljica te kako danas nismo svjesni kvaliteta koji je dio naše tradicije, prirodnog bogatstva, nasljeđa i kulture.

“Kada znate kako nastaje određeno alkoholno piće, koje su sirovine korištene, koliko drugo traje proces nastajanja - jednostavno tražite prave riječi da sve to opišete. Ako uporedite rakije sa drugim jakim pićima koji najčešće nastaju od žitarica, a ovdje kao osnovnu sirovinu imate voće ili u mom slučaju med, šta drugo vam pada na pamet nego ´kraljevski´ kvalitet. Rakije su na lošem glasu onda kad im se ne pristupa s poštovanjem, bilo da je riječ o procesu nastajanja ili konzumaciji. Nikad viski, recimo, nećete naći u prodaji ako nije ´odležao´ dovoljno dugo da se stabilizuje. Zato je cijenjen, poštuje se proces pravljenja bez obzira koliko traje. Kada sam napravila Medovaču, tražila sam pravu riječ da je opiše. Obzirom da je riječ rakija ženskog roda, ´Kraljica´ se sama nametnula”, kaže Krivdić, dodajući da je rakija jednostavno Kraljica među jakim alkoholnim pićima. 

Nakon mnogo eksperimenata i  probnih proizvoda, u prodaju su ušla za sada njena četiri proizvoda a to su Medovača, rakija od meda, Malinovača, rakija koja je kombinacija malina i meda, zatim Medica koja je liker od meda i Malinica liker od malina i dostupni su putem online kupovine.

Govori kako je cijela priča još na početku, te da joj je teško bilo stvoriti veliku zalihu koja bi bila dovoljna za veću distribuciju. Međutim, nagrade koje je dobila i prošle i ove godine donijele su i veću potražnju, tako da nekoliko mjeseci radi na stvaranju mogućnosti veće distribucije za koje je već odavno imala ponude.

"Vrlo je teško napraviti balans kada je u pitanju proizvedena količina i potražnja. Ne želim i neću prerasti u veliku proizvodnju koju ne mogu sama kontrolisati, jer smatram da je craft proizvodnja velika odgovornost i predanost prema svakoj boci koja izađe u prodaju. O izvozu nisam još razmišljala, mada sam otvorena za sve opcije. Dosta mojih proizvoda našlo se svuda u svijetu i to zahvaljujući našim ljudima koji su htjeli pokazati da se i u BiH proizvode kvalitetna pića. Mnogo poslovnih ljudi moje rakije poklanja poslovnim partnerima u inostranstvu i uvijek imam jako pozitivne povratne informacije. Sve su to pokazatelji da imam osnove razmišljati i o izvozu", govori Krivdić.

EKSPERIMENTIRANJEM DO GINA OD VIŠNJE

Da njeno ekperimentiranje ne prestaje i dalje, govori i činjenica da je trenutno u proceduri izrade svog novog proizvoda, gina od višnje.

"Obzirom da ova oblast podrazumijeva stalno učenje i korištenje mnogo literature, došla sam i do procedure pravljenja gina. Ono što je meni bilo zanimljivo za ovo piće je da je osnova sirovina smreka, a naše područje je bogatom ovim ljekovitim plodom. Međutim, ja sam ipak više naklonjena rakijama, i tek nakon proizvodnje oba ova pića uvidjela sam koliko su rakije kvalitetna pića onda kad im se poštuje procedura nastajanja", kaže Krivdić.

Pojašnjava kako je gin piće koje po svojoj recepturi dozvoljava korištenje prirodnih aroma u proizvodnji, dok recimo u proizvodnji premium rakija nikako ne smijete korisiti arome.

Njen gin je sa okusom višnje, a koristila je smreku sa naših planina. Kaže da je zasad proizvedena manja količina, i od potražnje će zavisiti budućnost proizvodnje.

"Činjenica jeste da je gin postao popularan u posljednje vrijeme, ali isto tako se nadam da ćemo mi uvidjeti da trebamo čuvati i poštovati našu tradiciju i kada se radi o i proizvodnji i o konzumaciji. Nema nikakvog razloga da smatramo strana pića ´cool´ proizvodima a da našu rakiju degradiramo. Vjerujte mi, ako imamo u vidu sirovine od kojih nastaju, ako se držimo svakog koraka procesa nastajanja rakija, njenog starenja u staklenim balonima ili hrastovim buradima - rakije su kvalitetnije od većine pića koja mi, nažalost, uvozimo. Ponosna sam da sam uspjela napraviti gin od domaćih sirovina, pa je bar dijelom riječ o domaćem proizvodu", govori Krivdić.

Na pitanje da li ima svoj omiljeni proizvod odgovara da ih sve podjednako voli, jer su svi, ponosno govori  njena "djela". Svi proizvodi, kako kaže, imaju neku posebnu notu okusa koje je sama osmislila. Recimo, Medica - liker od meda je kombinacija meda od kestena i rakije, poznato je da ovaj med ima blagu gorčinu u okusu, tako da dobijemo specifičan okus likera.

Zatim je tu Malinovača, koja ima dvije zlatne plakete za vrhunski kvalitet, rakija koja je nastala vrenjem meda i malina, Krivdić govri kako je ona zaista  jedinstven proizvod koji je plod njenih istraživanja. Kao možda malo dražu od svih, izdvaja Medovaču jer je u nju uložila najviše vremena, truda i istraživanja.

"Ovo je posebna rakija nastala vrenjem i destilacijom meda. Obično se kod nas pod medovačom podrazumijeva neka voćna rakija u koju se doda med. Međutim, to je medica - liker od meda. Medovača je rakija koja nije slatka, a boju dobija starenjem u hrastovom buretu. Njena specifičnost je što ne sadrži metanol, a to je glavni ´krivac´ za posljedice konzumacije alkoholnih pića. Ukratko, medovača ne izaziva mamurluk i jako je pitka. Ova rakija je osvojila srebrene plakete na Spirit Festu u Sarajevu, Salines Spirit festu u Tuzli, na Aranđelovskom vašaru u Mrkonjić Gradu, kao i na  velikom Međunarodnom ocjenjivanju kvalitete jakih alkoholnih pića ´ISCRO 2018´ koje je održano u Zagrebu, a u pitanju je najveće međunarodno ocjenjivanje jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj koje je po četvrti put organizovala Gospodarska interesna udruga proizvođača pića Hrvatske", govori Krivdić.

Sve sirovine za izradu rakija i likera nabavlja na našem području i to joj je kako kaže jako važno. Nešto potrebnog voća ima, a med nabavlja od provjerenih pčelara. Pojašnjava da med mora biti pravi, prirodni med, a za upotrebu u proizvodnji mora biti analiziran.

Voće koje koristi nije tretirano nikakvim hemikalijama a u obzir dolaze samo zdravi plodovi.

"Inače je vrijedilo mišljenje da se za proizvodnju rakije koristi voće slabijeg kvaliteta. Ali ako želite kvalitetno pićemorate se držati pravila da voće koje ne biste pojeli nemojte stavljati ni u rakiju", kaže Krivdić.

PROCVAT PROIZVODNJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA​

Kada je riječ o procvatu craft proizvodnji alkoholnih pića kod nas, Krivdić kaže da je takva proizvodnja rakija kod nas oduvijek i bila mnogo zastupljena.

"Znamo da su mnogi naši očevi i dede imali kazane i kući, u podrumima proizvodili rakije od voća iz vlastitog voćnjaka, trudeći se da pokažu da su majstori u pečenju rakije. Šta je to nego craft - zanatska proizvodnja. Samo nisu bili registrovani, ali sam sigurna da se u većini slučajeva radilo o jako kvalitetnim pićima. U svijetu su craft destilerije zaista doživjele procvat, posebno u proizvodnji jakih alkoholnih pića. Ljudi jednostavno više vjeruju pojedincu koji svojim imenom i prezimenom stoji iza čitavog procesa, nego velikim industrijama ´bez duše´", govori Krivdić.

Kaže da je sretna što je takav trend došao i do nas čime je pružena prilika da konačno ovakva kvalitetna pića s naših prostora dođu do izražaja. Također je jako ponosna što je i sama prepoznala mogućnosti i upustila se u ovaj posao koji joj dozvoljava da sve sirovine koje su dobre i dostupno iskoristi i svojom znatiželjom i zalaganjem spoji tradiciju i svjetske trendove.

Rezultat su zaista jako kvalitetna pića, i to će zauvijek kako kaže, biti njen poslovni ideal.

Njena Crvena štikla, odnosno boca u obliku štikle sa likerom od maline bio je jedan od najprodavanijih proizvoda koje je radila po narudžbi, pa se možda zbog toga nekima može učiniti da su žene kupci u većem broju ili da su njeno ciljno tržište. Međutim, kako nam je rekla podjednako su zastupljeni i muškarci i žene.

Njena ciljna grupa su svi poznavaoci i ljubitelji kvalitetnih pića, oni koji ne žele da se opijaju već da uživaju u čašici dobrog i kvalitetnog pića.

Plan joj je da zadrži kvalitet i način proizvodnje, a poveća obim do mjere koju će biti moguće držati u okvirima zanatske destilerije.

"Za dalje  ni sama ne znam šta se novo može očekivati. Kažu da sam kreativna a ja zapravo tvrdim da sam znatiželjna, stalno kombinujem okuse, isprobavam, eksperimentišem. Jedino što sa sigurnošću mogu reći jeste da Kraljica rakije nikada neće odustati od kvalitete, domaćih sirovina i tradicionalne proizvodnje”, kaže za kraj razgovora Krivdić.

Ivana Mihajlović

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti