Vlast i struka složni: Zakoni najveći problem građevinskog sektora

04.05.2017. 13:00 / Izvor: Akta.ba
Vlast i struka složni: Zakoni najveći problem građevinskog sektora

Ono što struka ističe kao problem u građevinarstvu i ono sa čime se svakodnevno suočavaju jesu problemi poput nekompetentnih službi.

Građevinarstvo i građevinska industrija u RS-u, tako i u FBiH ali i u drugim zemljama regiona svakodnevno se  suočava sa velikim izazovima i problemima, uključujući i ekonomsku krizu koja je dominantno uticala na razvoj privrede u cjelini, tvrdi to i Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Srebrenka Golić.

Navodi kako je evidentno da ti izazovi stalno dobijaju na intenzitetu. Ali da su najveći problemi zakoni i zakonske regulative.

"Mi nemamo strateške i sprovedbene dokumente, imamo dokumente kojima je rok trajanja istakao. Neke jedinice lokalne samouprave rade revizije, produže im rokove, ali bez planskog razvoja nema urbanizacije ni općine, grada pa ni države", kaže Golić.

Istakla je kako je i rješavanje imovinsko pravnih odnosa jedan veći problem koji sputava sve ostalo kako bi se krenulo u daljne procedure.

Ono što struka ističe kao problem u građevinarstvu i ono sa čime se svakodnevno suočavaju jesu problemi poput nekompetentnih službi u javnoj upravi, pripreme planske dokumentacije, licenciranja, nesređenih zemljišnih knjiga, izdavanja građevinskih dozvola, neusaglašenog zakonodavstva, obezvređivanja inženjerske struke i javnih nabavki.

Borko Đurić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kaže da se komora svakodnevno bori sa problemima koji ih sputavaju u njihovom daljem radu a najčešći su zakonske regulative u kojima je dosta nelegočnosti i koje hitno treba mijenjati.

Istako je kako se vide neki pomaci u sektoru dobijanja građevinskih dozvola, ali oni i dalje nisu na onom nivou da bi bili zadovoljavajući. Kaže kako imamo situacije u kojima se ne poštuju ugovorne obaveze i kako ne postoji niti jedan zakon u kojem bi obje strane nosile svoju krivičnu odgovornost za određene postupke.

"Jasan problem je i da imamo preko 80.000 bespravno izgrađenih objekata. Nisi svi na istom nivou i ne plaćaju svi iste dozvole. Nemamo katastar izvedenih objekata bili onih legalno ili nelegalno izgrađeni ko bi se barem porez na nepokretnost plaćao jednako ako se veće jednako ne regulišu neke druge dozvole kao što je energetska efikasnost i sl. Neriješena su mnoga pitanja za pripremu planske dokumentacije. Neke odredbe ne dozvoljavaju vođenje projekta od projektovanja do realizacije ukoliko se radi o privrednom subjektu koji je u isto vrijeme i investitor i izvođač. Mnogo je tu problema koja nisu, a trebaju biti sistemski riješeni", kazao je Đurić.

Golić je rekla da su bespravno sagrađeni objekti svojevrsna rak-rana, ali da su građani pokazali veliko interesovanje za legalizaciju objekata.

"Legalizacija bespravno izgrađenih objekata u RS-u je od 31. decembra 2015. godine proglašena opštim interesom, a ključno je da su cijene kojima se plaća legalizacija bespravno izgrađenog objekta sada određene zakonom i gotovo su simbolične. I sada nakon nešto više od godinu dana na pisarnice je predato oko 77.000 zahtjeva za legalizciju nelegalnih objakata", rekla je Golić.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS uskoro će ići sa izmjenom Zakona u kojem će se sigurno naći olakšice koje će smanjiti još neke procedure za građevinski sektor.

Emir Kadrić, generalni direktor kompanije Xella BH d.o.o kaže kako su oni kao investitor primjetili da u našoj zemlji postoje pojedini problemi koji su specifični samo za građevinsku industriju ali ne i za neke druge sektore.

Međutim, kaže kako postoji i dosta primjera da u građevinskom sektoru ima i svjetlih i pozitivnih trenutaka i da nisu samo problemi ti koji ih karakterišu.

"Naša zemlja je dobro tržište zbog dobrih sirovinskih baza, blizine glavnih komunikacija, radna snaga zadovoljava potrebe različitih profila i to treba da se potencira i prezentira prema budućim investitorima. Ono što je negativnost građevinskog sektora i što zavisi od svih nasa jesu zakoni i zakonske regulative i načina na koji ih donosimo i sprovodimo u praksi. Svi budući investitori žele da kada se odluče da ulažu u jedni zemlju imaju sređene neke osnovne stvari a za koje se mi kao zemlja u koju se ulaže moramo pobrinuti da im omogućimo. Jasno je da hoće da imaju usaglašeno zakonodavstvo, riješene zemljišne knjige i slične stvari. Ali ono što je jako bitno i što bi nam u velikoj mjeri pomoglo jesu jedinstveni zakoni na cijeloj teritoriji koji bi uveliko olakšali poslovanje u našem sektoru i privlačenje novih investicija, ali mislim da ćemo za to još počekati", kaže Kadrić.

Snežana Mrđa-Badža, direktorica Urbis centra, rekla je da i inženjerska struka u ovom segmentu ima dosta problema, cijene usluga intelektualnog kadra u grđevinskoj industriji pale su najmanje deset puta a tu je najviše doprinio Zakon o javnim nabavkama.

"Dosta smo u svemu tome mi krivi ali ima i do zakonskih regulativa. Nemamo nikakvu kontrolu na tržištu oko izrade planova koji se čekaju i po dvije godine za 10.000 KM. Imamo projekte za čiju investicionu vrijednost mi dobijemo jedan posto od neke investicije. Imamo jak intelektualni kadar koji treba da vuče industriju ali on od krize 2008. godine je u stalnom padu. Planeri rade za jako male novce. Dobro je da postoji taj jedan zakonski okvir i pravilnici, ali se oni ne poštuju, nema kazni, nema sistema kontrole, sistemski se spuštaju cijene pa nam tako i kadrovi odlaze", rekla je Mrđa-Badža.

Ono što ohrabruje jeste da svi spoznaju problem i da se on mora riješiti, zbog toga je neophodno zvršiti izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju i građenju, uskladiti prostorne i regulacione planove i druge planske dokumente, kako u RS-u tako i u FBiH.

I.M.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti