Wagner: Ambasada podržava njemačke firme pri ulaganju u BiH

06.02.2013. 14:46 / Izvor: Fena
Wagner: Ambasada podržava njemačke firme pri ulaganju u BiH

Njemačka u okviru razvojnopolitičke saradnje putem organizacije GIZ podržava mnoge ustanove za pružanje ekonomske podrške u BiH i tako doprinosi poboljšanju uvjeta za ulaganje, rekao je u Jens Wagner, glasnogovornik Ambasade SR Njemačke u BiH.

Njemačka u okviru razvojnopolitičke saradnje putem organizacije Društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) podržava mnoge ustanove za pružanje ekonomske podrške u Bosni i Hercegovini i tako doprinosi poboljšanju uvjeta za ulaganje, rekao je u razgovoru za Agenciju Fena Jens Wagner, glasnogovornik Ambasade SR Njemačke u BiH.

Ambasada u Sarajevu, kako je istaknuo, podržava njemačke firme i informiše ih o situaciji u Bosni i Hercegovini, odnosno pomaže kod investicionih projekata.

Wagner je kazao da postoji interes i planovi mnogih njemačkih firmi u BiH, kao što se i dokazalo prethodnih godina, i one su  najviše  zainteresirane za energetski sektor.

"Delegacija njemačke privrede u Sarajevu je prvi kontakt partner koji poduzetnicima iz BiH stoji na raspolaganju prilikom sklapanja poslovnih kontaka s Njemačkom, kao i Udruženje za unapređenje njemačko-bosanskohercegovačkih ekonomskih odnosa, ali i  Ambasada se uvijek može kontaktirati", kazao  je Wagner.

Vanjskotrgovinska razmjena između BiH i Njemačke je u stalnom porastu i Njemačka je među vodećim vanjskotrgovinskim parterima BiH.

BiH u Njemačku najviše izvozi različite proizvode metalskog sektora, namještaj, rude, dok se iz Njemačke uvoze mašine, vozila i drugo.

Međutim, prema bh. statističkim pokazateljima, u prvom polugodištu protekle godine njemačka ulaganja u BiH iznosila su svega 4,51 milion KM.

Wagner u tom kontekstu ističe da, s njemačke strane,  informacije o konkretnim ulaganjima u BiH mogu dati samo firme-ulagači.

Njemačka je u 2012. bila drugi najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH i njen izvoz u BiH bio je vrijedan oko 882 miliona eura, dok je iz BiH u Njemačku izvezeno robe u vrijednosti oko 619 miliona eura.

Podsjeća da je u 2011. godini, prema podacima Saveznog ureda za statistiku SR Njemačke, uvoz Njemačke iz BiH iznosio 496,6 miliona eura, a izvoz Njemačke u BiH 741,8 miliona eura.

To sve ukazuje da, ipak, vanjskotrgovinska razmjena između Njemačke i BiH raste.

Na nedavnoj proslavi 15. godišnjice Predstavništva njemačke privrede u BiH (AHKBiH) , također, ponovno je iskazana želja za čvršćom privrednom saradnjom s BiH.

AHKBiH, kako je istaknuto, nastojat će potaknuti saradnju između njemačkih i bh. kompanija, a neke od aktivnosti u doglednom periodu su: izdavanje brošure o bh. turističkom potencijalu, organizovanje delegacijskih putovanja za bh. eksperte iz oblasti energetske efikasnosti, te upotrebe biomase, kao i učestvovanje bh. privrdnika na sajmovima u Njemačkoj.

U proteklom periodu AHKBiH je organizirao nekoliko delegacijskih putovanja u Njemačku za predstavnike bh. institucija i kompanija, a teme su bile energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije. Također je izdato nekoliko brošura putem kojih su njemačkom tržištu predstavljene bh. firme iz metalskog, drvnog, građevinskog, prehrambenog, poljoprivrednog i sektora pića. 

Među najznačajnijim investitorima iz Njemačke (investicije više od  10 miliona KM) su: Heidelberg Zement AG – Tvornica cementa d.d. Kakanj, Linde AG Weis – Linde Gas BiH d.o.o. Zenica, Operta BBM GmbH – kompanije: UNIS-Fabrika cijevi AD Derventa i BBM Amfibolit d.o.o. Vareš, Vokswagen AG – Volkswagen Sarajevo d.o.o. Sarajevo, Xella International – Xella BH d.o.o. Tuzla, Messer Gresheim Haft. – Messer postrojenja u Sarajevu, Mostaru i Zenici, LHB Inter. Hand AG – sektor bankarstva NLB Razvojna banka Banja Luka, CBS Bank d.d. Sarajevo i VB Bank. 

Njemačka je nakon  Austrije, Srbije, Hrvatske te Slovenije među najvećim investitorima u BiH.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti