Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Zanimanja šumara i građevinara najrizičnija

29.04.2014. 08:53 / Izvor: Nezavisne novine

U RS je lani na radnom mjestu poginulo šest osoba, dok ih je 70 teško povrijeđeno, a kao najrizičnije djelatnosti izdvajaju se šumarstvo i drvna industrija, te građevinarstvo i elektroprivreda.

To je juče saopšteno iz Republičke uprave za inspekcijske poslove, povodom 28. aprila, Svjetskog dana bezbjednosti i zdravlja na radu, kao i 1. maja, Međunarodnog praznika rada.

"Republička inspekcija rada je prošle godine izvršila više od 6.100 kontrola. U oko 34 odsto njih inspektori su utvrdili nepravilnosti, te su poslodavcima izrekli 1.747 upravnih mjera u cilju otklanjanja nedostataka", kaže Dušanka Makivić, portparol Republičke uprave za inspekcijske poslove.

Sudeći po njenim riječima, pljuštale su i kazne, pa je tako zbog počinjenih prekršaja izdato 800 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 1.118.000 KM.

"Takođe, nadležnim sudovima je podnesen 71 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka", naglašava Makivićeva.

Osim šumarstva i drvne industrije, te građevinarstva i elektroprivrede, koji su "etiketirani" kao najrizičnije djelatnosti, izdvojila su se još neka zanimanja za koja bi se teško i povjerovalo da u njima vreba opasnost.

"Pojedinačni slučajevi težih povreda zabilježeni su i u oblastima trgovine, turizma, kulture, komunalnih djelatnosti i drugo", pojašnjavaju iz Republičke uprave za inspekcijske poslove.

Inspektori su, analizom uzroka nastanka povreda na radu, u 46 odsto slučajeva utvrdili da je do povrede došlo zbog nepridržavanja propisanih i obezbijeđenih mjera zaštite na radu prilikom izvođenja radnih zadataka, a najčešće nepažnjom.

"Nisu rijetki slučajevi da radnici ne koriste zaštitnu opremu na adekvatan način, u smislu da šljem ili rukavice ostave pored sebe umjesto da ne počinju sa radom dok ne organizuju sve mjere za bezbjedan rad", precizira Makivićeva.

Prema riječima Petra Đokića, ministra rada i boračko-invalidske zaštite RS, lani  je na radu poginulo manje lica nego godinu ranije, a smanjen je i broj težih povreda.

"Donošenjem Zakona o zaštiti na radu 2008. godine, RS je napravila krupan iskorak po pitanju bezbjednosti i zaštite zdravlja na radu, čime smo prihvatili evropske tekovine u ovoj oblasti", ocijenio je resorni ministar.

Čedo Risović, glavni republički inspektor rada, takođe je potvrdio da su povrede najučestalije u šumarstvu i građevinarstvu, ističući da su u ovoj godini podnesene dvije krivične prijave protiv preduzeća "Drvoprerada Đurić" iz Dervente.

Međutim, Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, ne slaže se s tvrdnjama nekih sindikalaca, prema kojim polovina poslodavaca nema akt o procjeni rizika na radnom mjestu. On ističe da, kada je riječ o privatnim subjektima, taj akt ima njih više od 90 odsto.

Inače, posmatrano po polnoj strukturi radnika koji su lani doživjeli povredu na radu, u šest slučajeva, ili osam odsto, riječ je o ženama, dok se u 64 slučaja, odnosno 92 procenta, radi  o muškarcima.

"Najveći broj povreda na radu doživjeli su radnici čija starosna dob je od 40 do 50 godina, njih 26", kažu iz Republičke uprave za inspekcijske poslove.

Kada je riječ o danima u sedmici, najviše povreda se dogodilo utorkom i petkom, a najmanje četvrtkom i nedjeljom.

"Posmatrano po dijelu radnog dana, najviše povreda se dogodilo u prvoj smjeni, ukupno 40, u periodu od šest do 12 časova. Mjeseci sa najvećim brojem povreda su april i novembar, dok se u januaru i avgustu dogodilo najmanje povreda", naglašavaju inspektori.

 

Povrede na radu

- Posmatrano po polnoj strukturi radnika koji su lani doživjeli povredu na radu, u 92 odsto slučajeva radi se o muškarcima.

- Najveći broj povreda na radu doživjeli su radnici čija starosna dob je od 40   do 50 godina.

- Mjeseci sa najvećim brojem povreda prošle godine bili su april i novembar.

- Kada je riječ o danima, najviše povreda se dogodilo utorkom i petkom.

- Povrede se najčešće događaju u prvoj smjeni, u periodu od šest do 12   časova.

(Foto: Banjaluka.com)

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti