Započeo veliki projekt digitalizacije kulturno-historijskog naslijeđa BiH

19.08.2014. 10:08 / Izvor: Fena
Započeo veliki projekt digitalizacije kulturno-historijskog naslijeđa BiH

Lyon naglašava da ono što ljudi u BiH ne shvataju, je da su u vrijeme Austro-Ugarske, Austrijanci poslali svoje stručnjake po čitavoj BiH da prikupe najbolji materijal, od katolika, pravoslavaca, Jevreja, Muslimana, a taj materijal su ostavili u ovim centralnim institucijama.

Donacijom najsavremenije namjenske tehnike i softweara, Fondacija za zaštitu historijskog naslijeđa (Foundation for the Preservation of Historical Heritage-FPHH) je započela veliki projekt digitalizacije kulturno-historijskog naslijeđa Nacionalne i univerzitetske biblioteke, Historijskog muzeja BiH i dnevnih novina Oslobođenje u BiH.

Tim povodom jučer je u Nacionalnoj biblioteci održana konferencija za medije na kojoj su dr. James Lyon, osnivač FPHH-a historičar i naučni saradnik Univerziteta u Grazu, mr.sc. Nadina Grebović-Lendo, koordinatorica za projekt digitalizacije NUBBiH, prezentirali proces i rezultate dosadašnje digitalizacije, a konferenciji su prisustvovali i izvršni direktor FPHH Christopher Bennett, direktorica za razvoj dr. Vallery Perry i tehnički direktor Jim Marshall.

U saradnji sa organizacijom FamilySerach iz Amerike, FPHH je omogućila korištenje vrhunske digitalne opreme, foto-aparata visoke rezolucije, specijalne optike, sopstvenog softweara za fotografisanje i drugih namjenski pravljenih dijelova opreme koji bilježe digitalne snimke najviše moguće rezolucije, velikom brzinom slikanja, vjerodostojnim bojama i jednakosti svjetla, a po značajno višim standardima od drugih poznatih metoda.

Uz navedeno je organizirana i edukacija za operatere opreme.

Ponukani ratnim dešavanjima od 1992. do 1995.godine, kada je 90 posto historijske građe nestalo u požarima, kao i demonstracijama u februaru ove godine kada je zapaljen Arhiv BiH, Fondacija je odlučila da pokrene proces digitalizacije.

"Odlučili smo da moramo ubrzati proces digitalizacije. Renovirali smo prostor, nabavili tehničku opremu i sada radimo energično, u tri smjene u sve tri institucije. Cilj nam je da radimo sa svim institucijama kulture u BiH, u oba entiteta koji imaju materijale. Moramo da napravimo trijaž, da vidimo kakvo je stanje institucija u državi", kazao je osnivač FPHH-a.

Naglasio je da ono što ljudi u BiH ne shvataju, u vrijeme Austro-ugarske, Austrijanci su poslali svoje stručnjake na teren u čitavoj BiH koji su prikupili najbolji materijal, od katolika, pravoslavaca, jevreja, muslimana, a taj materijal su ostavili u ovim centralnim institucijama.

"To znači, da ove institucije ne pripadaju jednom narodu, nego svim narodima BiH i mi moramo sačuvati kulturno-historijsko naslijeđe BiH",  kazao je Lyon i dodao da će projekt omogućiti da sav digitalizirani materijal bude dostupan na COBISS-u, regionalnoj mreži biblioteka.

Grabović-Lendo je kazala da će se donacijom Fondacije unaprijediti već postojeći projekt digitalizacije, čime je omogućen početak intenzivnijeg procesa digitalizacije dokumentarnog naslijeđa iz fondova NUBBiH-a i u bibliotečkom smislu podrazumijeva prvu fazu digitalizacije, pretvaranje papira u digitalnu formu.

"Počeli smo sa digitalizacijom stare periodike koja je neiscrpan izvor informacija za naučno-istraživačku zajednicu u BiH i šire", kazala je Grabović-Lendo.

Kako je istakao Jim Marshall, ukoliko proces rada bude tekao planiranom dinamikom, veliki broj pisane i štampane građe iz fondusa Historijskog muzeja BiH biće digitaliziran u narednih godinu dana.

Historijski muzej BiH je osnovan 1945.godine, a od tada je prikupio i brine se za 400.000 muzejskih eksponata. Također je i NUBBiH osnovana 1945.godine, bila je čuvar najvećeg kulturno-historijskog blaga, a ratne 1992.godine artiljerijskim bombardiranjem Vijećnice, u plamenu je nestalo 90 posto fonda Biblioteke – dokumentarnog svjedočanstva zajedničkog življenja naroda Bosne i Hercegovine.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti