Zara Halilović: BiH bez strategija za najskuplje infrastrukturne sektore

Nakon što je BiH dobila suspenziju za sredstva iz IPA-e jer nije ispunila osnovne uvjete koje je pred nas postavila EU, u novom proračunskom instrumentu EU-a IPA II postoji mogućnost da izgubimo i dodatna sredstva.  Naime, za oblasti u koje ide najviše investicija kao što su promet, poljoprivreda, energetika BiH nema izrađenih sektorskih strategija na državnoj razni što je uvjet svim zemljama za dobijanje tih sredstva.

Iz tog razloga, kao i zbog nepostojanja sustava efikasne koordinacije, sredstva za te oblasti za našu zemju nisu ni predviđena u novom proračunskom razdoblju IPA II.

Kako će biti veoma bitno da se u narednom razdoblju urade sektorske politike u ovoj oblasti pokazuje i činjenica da se vlasti trenutno zadužuju kako bi financirali projekte iz te oblasti. Osim toga izradom sektorskih strategija sagledale bi se mogućnosti i kapaciteti razvoja određenog sektora te otvoila vrata za pristup bespovratnim sredstvima za te projekte.

O tome što nismo uradili da bi dobili bespovratna sredstva, mogućim benefitima i posljedicama za ekonomiju nešto više u intervjuu za eKapija.ba kazala je Zara Halilović, pomoćnica direktorice i šefica Sektora za koordinaciju pomoći Europske unije u Direkciji za europske integracije BiH.

Koliko sredstava je uskraćeno BiH iz IPA-e II?

U novom proračunskom razdoblju EU od 2014. do 2020. u odnosu na prethodnih sedam godina, uvedene su promjene u pogledu fleksibilnog  korištenja predpristupne pomoći, pa više nije moguće unaprijed kalkulirati s iznosima alokacija za svaku godinu i svaku državu korisnicu kao što je to ranije bio slučaj.

Oni koji budu uspješniji u korištenju pomoći moći će i dobiti više sredstava. Iako je od samog nacrta Strateškog dokumenta za IPA II za BiH bilo jasno da postoje početna ograničenja za BiH, iz Europske komisije je najavljivano da bi BiH (uz ispunjenje određenih uvjeta) mogla indikativno računati na 80-100 milijuna eura IPA II sredstava godišnje. S obzirom da ranije postavljeni uvjeti (efikasna koordinacija i postojanje sektorskih strategija za zemlju) nisu ispunjeni, Europska komisija je u prijedlogu Strateškog dokumenta za BiH planirala znatno ograničenija  sredstva iz IPA II ako se uporede sa godišnjim alokacijama financijske pomoći u prethodnom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju EU.

Tako su npr. financijske alokacije u milijunima eura za prve četiri godine IPA-e  iznosile:  57,8 za 2007., 75,46 za 2008., 84,19 za 2009. i 107,46 za 2010. godinu. Predviđene indikativne finansijske alokacije za prve četiri godine IPA II iznose: 40 za 2014., 41 za 2015, 43 za 2016. i 44 za 2017. godinu.

Međusobna usporedba ovih alokacija govori o kakvom se planiranom ograničenju sredstava radi. Na ovo je svakako utjecao i zaključak Europske komisije iznjet u  u Izvještaju o napretku za Bosnu i Hercegovinu za 2013. godinu, da je sve teže opravdati osiguravanje pretpristupnih fondova za zemlju čiji politički predstavnici nisu spremni na konsenzus koji je neophodan za nastavak puta ka EU.

Bez takvog konsenzusa postoji veliki rizik da pretpristupna pomoć neće polučiti očekivane rezultate. Kao rezultat toga Europska komisija je pripremila spomenuti prijedlog Strarteškog dokumenta za BiH na osnovu kojeg se treba koristiti IPA 2 uvodeći  trostruko ograničenje za njeno korištenje: -Vremensko planiranje podrške. Za sve zemlje korisnice IPA II dokument se odnosi na razdoblje 2014.-2020., a za Bosnu i Hercegovinu  za sada je  uzeto u obzir razdoblje 2014.-2017.; podrška nije planirana za ključne sektore europskih integracija koji osiguravaju ekonomsko- društveni razvoj kroz veće investicijske projekte, te značajna  ograničenja za godišnje financijske  alokacije, kako sam već objasnila.

Za prvu godinu IPA II Bosni i Hercegovini je alocirano već spomenutih  oko 40 milijuna eura. Na kraju izuzetno kratkog razdoblja za programiranje formiran je  državni program IPA 2014 u vrijednosti od 23,09 milijuna eura, jer je ostalih 15 milijuna eura preusmjereno za ublažavanje posljedica nedavnih poplava kroz posebne mjere.

Za koje oblasti smo izgubili sredstva i o koliko sredstava se radi?

U odnosu na prethodno proračunsko razdoblje EU kada su zabilježeni slučajevi ugovorenih, pa otkazanih projekata, ili reduciranja alociranih iznosa, u IPA II kontekstu ne možemo govoriti o takvom gubitku novca, jer on nije ni bio alociran. Moguće je, međutim, govoriti u gubitku prilike da koristimo IPA II sredstva u mnogo većem obimu, prvenstveno u infrastrukturnim sektorima kao što su promet, okoliš i poljoprivreda.

Za koje oblasti nemamo sektorskih strategija i što one znače?

Nacrt Strateškog dokumenta za IPA II predvidio je da za korištenje IPA II sredstava u svim državama korisnicama moraju postojati sveobuhvatne sektorske strategije. S obzirom da se EU, kada govorimo o predpristupnoj pomoći, preorjentirala sa projektnog na sektorski pristup, postojanje sektorskih strategija je nužan preduvjet za korištenje ovih sredstava.

Sektorske strategije, između ostalog, daju odgovore na pitanja šta država smatra razvojnim prioritetima, kojom dinamikom planira njihovu realizaciju i kojim resursima za to raspolaže. S obzirom da nema razvijene sektorske strategije koje bi važile za cijelu državu, pogotovo u infrastrukturnim sektorima kao što su poljoprivreda, energetika, okoliš i promet, što su ujedno i “najskuplji” sektori svuda u svijetu,  BiH ne može računati na IPA podršku bez izrade istih. 

Za oblast poljoprivrede se traži i poseban uvjet, a to je uspostavljanje posebne strukture za upravljanje financijskim sredstvima EU u ovom sektoru (poznate kao IPARD struktura). Zbog neispunjavanja ovih uvjeta oblast poljoprivrede je bila i teški gubitnik pomoći  zbog otkazivanja i nerealizacije ciljeva iz prijašnjih IPA projekata. 

Dodatno, još u Strategiji proširenja objavljenoj uz Izvještaj o napretku BiH za 2013., Europska komisija je konstatirala da dosadašnji nivo predpristupne pomoći BiH ne može biti održan imajući u vidu neispunjenje ključnih uvjeta za nastavak integracije (usklađivanje Ustava BiH sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama u kontekstu presude Sejdić/Finci, kao i uspostava efikasnog mehanizma koordinacije). Dakle, ono što je Strategijom proširenja nagoviješteno, kasnije je i potvrđeno.

Koji bi bili benefiti da se to uradilo?

I bez tzv. cost-benefit analize očito je značaj IPA sredstava za proces integriranja, a naročito za razvoj infrastrukture u BiH. Proračuni u BiH ne mogu samostalno podnijeti troškove ulaganja u infrastrukturu i ispunjenja kriterija za članstvo u infrastrukturnim sektorima, kakvi su,  primjera radi, poljoprivreda i okoliš.

Dodatno, IPA novac koji je i u prethodnom proračunskom razdoblju bio namijenjen za uspostavu strukture za poljoprivredu i ruralni razvoj, osim direktne podrške bio je prilika da se BiH pripremi za korištenje fondova za ruralni razvoj u budućnosti.

Drugim riječima, svaka šansa za korištenje bespovratne predpristupne pomoći ima i dugoročne efekte s aspekta priprema za korištenje sredstava koja će biti dostupna kada BiH postane članica EU. Sve ovo se odražava na  sve veće zaostajanje Bosne i Hercegovine u odnosu na druge zemlje u procesu europskih integracija, što direktno stavlja Bosnu i Hercegovinu u nepovoljniji ekonomski položaj.

Posljedice po ekonomiju?

Odsustvo streteškog planiranja razvoja infrastrukturnih sektora ima dugoročne posljedice po bilo koju ekonomiju, bez obzira na izvor financiranja. Suština razvoja ekonomije svake države je prepoznati šta je njen strateški interes i najveći izazov u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu, u odnosu na raspoložive resurse i globalna kretanja u strateškim sektorima.

Europska komisija u novom proračunskom periodu Unije jednostavno želi vidjeti takvo strateško planiranje da bi ga IPA sredstvima mogla podržati. Situaciju u BiH su dodatno pogoršale poplave u svibnju/maju, za čije posljedice stručnjaci smatraju da će se tek odraziti u punom obimu.

To je i u Europskoj uniji prepoznato, pa je iz državnog programa IPA 2014 preusmjereno 15 miliona eura za ublažavanje posljedica poplava, te još 42 miliona eura iz već postojećih alokacija od 2011. do 2013. godine. S obzirom na katastrofu u svibnju/maju, prioritet je ublažiti posljedice poplava na infrastrukturu i održati nivo ekonomskih aktivnosti od prije svibnja, u što kraćem roku.

Koji sektori imaju strategije i uspostavljene koordinacijske mehanizme?

Pravosuđe i javna uprava su primjeri sektora u BiH za koje postoje sveobuhvatne strategije i strukture za provođenje akcionih planova. Zahvaljujući postojanju strateškog i implementacionog okvira za reforme u sektoru pravosuđa i javne uprave dosta projekata je u prethodnom budžetskom periodu EU od 2007. do 2013. bilo podržano IPA sredstvima.  No, važenje Strategije za reformu sektora pravde je isteklo, a Strategije reforme javne uprave ističe krajem ove godine i potrebno je odrediti daljnji strateški pravac u ova dva sektora.

Razgovarala: Danijela Kozina

Tekst je objavljen u sklopu projekta ''BiH i  proces europskih integracija''.

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“