Zašto BiH ne može zabraniti uvoz poljoprivrednih proizvoda

Poljoprivrednici u BiH često se žale na prekomjeran uvoz poljoprivrednih proizvoda navodeći da su domaći proizvođači mnogo kvalitetniji te da ih jeftin i nekvalitetan uvoz sputava u razvoju.

Stoga su poljoprivrednici kao jedno od rješenja često isticali i uvođenje prelevmana na uvoz poljoprivrednih proizvoda, ograničenja na uvoz sezonskog voća i povrća kada domaćih proizvoda na tržištu ima dovoljno, uvođenje strožije kontrole na uvoz nekvalitetnih proizvoda koji ne mogu proći na tržištu u EU, a završavaju na bh. tržištu.

UKIDANJE PRELEVMANA

Ovo pitanja je aktuelizirano i u državnom parlamentu BiH prilikom čega su zastupnici zatražili odgovor i od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Iz ovog ministarstva poručuju da su prelevmani na uvoz poljoprivrednih proizvoda u pravnom sistemu BiH prestali važiti 30. juna 2002. godine.

"Nakon tog datuma nije produženo važenje ove Odluke jer je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj tarifi BiH u članu 1. propisano da je carinska stopa izražena u procentima i primjenjuje se na vrijednost uvezene robe, a za pojedinu robu u Carinskoj tarifi BiH naznačen je iznos carine po količinskoj jedinici koja se obračunava na odgovarajuću količinu robe koja se uvozi. Sastavni dio ovog zakona je Carinska tarifa BiH, a primjena Zakona je počela od 1.1.2003. godine. To znači da od tog datuma stopa carine u BiH za pojedine robe, po vrijednosti robe (ad valorem), sadrži i iznos koji se obračunava po količinskoj jedinici (kg, litru). Iz navedenog je jasno da je bilo koja izmjena carinske stope moguća samo izmjenama Zakona o carinskoj tarifi BiH u Parlamentarnoj proceduri. Za sve zemlje sa kojima BiH nema potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, dakle treće zemlje, postoji carinska zaštita poljoprivrednih i prerađenih poljoprivrednih proizvoda u koju je uključen i prelevman", pojasnili su iz ministarstva.

OBAVEZE BIH

Ističu da je uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Evropske unije definiran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i promjena bilo koje od odredbi automatski zahtijeva i promjenu ovog Sporazuma. Potpisivanjem ovog sporazuma BiH se obavezala da od dana stupanja na snagu neće uvoditi nove uvozne ili izvozne carine ili takse jednakog učinka, niti će se povećavati one koje se već primjenjuju.

"To se isto odnosi i na uvoz iz CEFTA zemalja kao i iz svih zemalja sa kojim BiH ima zaključene trgovinske sporazume o slobodnoj trgovini. Preferencijalne carinske stope u skladu sa navedenim međunarodnim sporazumima su već razmatrane u Parlamentarnoj skupštini BiH prilikom zaključivanja i ratifikacije ovih međunarodnih sporazuma. To znači, čak i da se usvoji zakon kojim bi se uvela ili povećala stopa carine koja se obračunava po količinskoj jedinici, ta stopa se ne bi mogla primjenjivati na zemlje unutar zaključenih sporazuma sa EU, CEFTA, EFTA, Iran i Turska jer su carinske stope prema tim zemljama već ispregovarane i kao takve utvrđene u navedenim trgovinskim sporazumima", tvrde iz ministarstva.

Navode da su analizom utvrdili da novi i liberalniji uvjeti u trgovini nisu bili na štetu domaćih proizvođača i prerađivača "čak naprotiv, vrijednost izvoza domaćih proizvoda je značajno porasla". U tom kontekstu spominju i aktivnosti na osiguranju nastavka izvoza proizvoda biljnog i životinjskog  porijekla na tržište EU poput usvajanja i implementacije tzv. "higijenskog paketa" kojim se tačno postavljaju pravila i načini ispunjavanja zahtjeva EU u pogledu kontrole i osiguranja. Navode i niz pregovora koji se vode sa državama poput Kine i Irana ali i nastavku saradnje sa EU, Turskom, Rusijom i drugim zemljama na koja već BiH izvozi svoje proizvode poput voća i povrća, mesa, mlijeka itd.

PREKOMJERAN UVOZ

Jedan od često ponavljanih zahtjeva poljoprivrednika je i ograničenje uvoza proizvoda. Iz ministarstva pojašnjavaju na koji način je moguće ostvariti ovu mjeru. Naime, grupa bh. proizvođača, čija proizvodnja specifičnog proizvoda prelazi 50 posto domaće proizvodnje, ministarstvu se mora obratiti sa zahtjevom da se utvrdi postojanje dampinškog i subvencioniranog uvoza koji nanosi ili prijeti da nanese ozbiljnu štetu domaćoj proizvodnji. Ako ministarsvo utvrdi da je zaista došlo do ovog slučaja, može poduzeti potrebne mjere ograničenja uvoza.

S druge strane, ako se uvoz ograniči protivno zakonu, BiH bi mogla biti tužena od strane uvoznika i drugih država. Pri tome, ministarstvo mora poštivati pravila Svjetske trgovinske organizacije kao i bilateralne i multilateralne sporazume o slobodnoj trgovini.

Mjera koju bi ministarstvo željelo uvesti je "plavi dizel", ali je bez podrške u nadležnim institucijama.

"Važno je naglasiti da su zaključenim trgovinskim odredbama usaglašenih i potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini (EU, CEFTA, EFTA, Iran, Turska), jasno utvrđene carinske stope prema tim zemljama, i da su isti prošli vrlo složenu proceduru usvajanja i ratifikacije kako u domaćim institucijama tako i u institucijama zemljama članicama pojedinih bilateralnih i multilateralnih ugovornih strana. Time bi svaka intervencija ili izmjena zahtijevala provođenje potpune procedure", zaključuju u ministarstvu.