Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Zašto poljoprivrednici u Tuzlanskom kantonu zatvaraju farme?

01.02.2021. 07:41 / Izvor: BHRT

Najočitija posljedica odnosa političara u Bosni i Hercegovini prema oblasti poljoprivredne proizvodnje, sadržana je u statističkom podatku da naša država trenutno svojim poljoprivrednim proizvodima zadovoljava oko 20 odsto domaćih potreba. Prije dvadeset godina taj postotak iznosio je više od 40 odsto, pa se onda s pravom nameće pitanje – kakve su uopšte poljoprivredne politike koje daju ovakav rezultat?

Sve je veći boj farmera u Tuzlanskom kantonu koji se posljednih nekoliko godina odlučuje prestati baviti tovom bikova. Pred tom odlukom nalazi se i Mirsad Avdić iz Donje Orahovice kod Lukavca. On je u julu prošle godine završio tov dvadeset bikova i trebao ih predati domaćim klaonicama i naplatiti uloženi novac. Da bi to ostvario, za prodate bikove trebao mu je račun kako bi od države dobio poticajna sredstva.

Mirsad Avdić, poljoprivrednik, Donja Orahovica, Lukavac - "Niko od ljudi koje sam ja kontaktirao, klaonica, nije bio uopšte zainteresovan da kupi na račun. Čak me nisu pitali ni za cijenu, koga god sam ponudio, ljudi apsolutno nisu pitali koliko su bikovi. Jednostavno, svi su mi kazali da samo koriste smrznuto“.

Na kraju ih je morao prodati, kako kaže, po mizernoj cijeni, jer su bikovi prešli tri mjeseca tovni period i stvarali su mu velike gubitke. U takvim uslovima farmerima ovaj posao nije isplativ i većina njih se odlučuje zatvoriti tovne farme.

Abida Jahić, Udruženje poljoprivrednika, polj. inženjera i tehničara, Gračanica - "Smatram da poljoprivredne proizvodjače treba ostaviti da se bave poljoprivrednom proizvodnjom, a da tržište uređuje država na svoj način. I da ne treba on biti uslovljen otkupnim blokom za novčanu podršku, koja mu je jedna zarada i koja je jedina garancija da će on ostati tu, danas on, a sutra i njegov sin, jer je velika božija grehota da se sve ovo ostavi ovako“.

Poljoprivredni stručnjaci podsjećaju da je Bosna i Hercegovina u proteklih desetak godina, zbog političkih igara oko prenosa nadležnosti u sektoru poljoprivrede sa entitetskog na državni nivo, izgubila na stotine miliona KM iz evropskih fondova uz čiju pomoć bi domaća poljoprivredna proizvodnja bila na tehnološkom nivou mjerljivim sa evropskim zemljama. Takođe, vlasti
ne realiziraju ni strategije koje su sami usvojili.

Suad Selimović, Privredna komora Tuzla BiH - "Da smo ispoštovali tu Strategiju, mi bi trebali ovu godinu završiti sa 150 miliona KM novčanih podrški, sa razvijenom infrastrukturom, sa puno toga što je trebalo biti na usluzi poljoprivrednicima, a koje je država bila obavezna da sprovede. Država ništa od toga nije učinila“.

Ekonomisti naglašavaju kako je za jačanje bh. poljoprivrede nužno, prije svega, okrupnjavanje malih poljoprivrednih proizvođača u vidu udruživanja u poljoprivredne zadruge. Ovo bi dovelo i do podizanja tehnološkog nivoa poljoprivredne proizvodnje, a u tome bi znatnu podršku mogli dobiti iz fondova Evropske unije.

Admir Čavalić, ekonomista - "I treća stvar je da se poljoprivreda okrene izvozu. Dakle, naše tržište je malo za naše domaće proizvođače, nije dovoljno orijentisati se na domaće tržište, mi moramo razmišljati o potencijalu evropskog tržišta, regionalnog tržišta, a za to nam trebaju sve potrebne kontrole, certifikati, prolazak tog tehnološkog procesa kako bi zadovoljili sve potrebne uslove“.

Sadašnje poticajne mjere, koje predviđaju uglavnom poticaje na ostvarenu poljoprivrednu proizvodnju, ne daju očekivane rezultate i sistem bi se morao promijeniti. Poljoprivredni stručnjaci smatraju da trebamo slijediti evropsku praksu gdje država mladim poljoprivrednim proizvođačima, s ciljem stimulisanja njihovog ostanka na selu, daje sredstva za kapitalna ulaganja kako bi proširili svoja gazdinstva i bili konkurentni na tržištu.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti