Živinarstvo ima perspektivu i van granica BiH
Ukupno 21 firma za proizvodnju tovnih pilića i konzumnih jaja, koje djeluju u okviru Poslovnog udruženja "Zajednica živinara Republike Srpske", za potrebe Srpske obezbjeđuju najveći postotak pilećeg mesa i jaja.
Ukupno 21 firma za proizvodnju tovnih pilića i konzumnih jaja, koje djeluju u okviru Poslovnog udruženja "Zajednica živinara Republike Srpske", za potrebe Srpske obezbjeđuju najveći postotak pilećeg mesa i jaja, a u ovom udruženju smatraju da ta proizvodnja ima perspektivu i van granica BiH.
Ove firme sa svojim kooperantima godišnje proizvedu više od 16 miliona tovnih pilića ili 80 odsto od ukupnih potreba Srpske.
Najveći broj tovnih pilića obrađuje se u Klaonici peradi "Perutnina Ptuj" iz Poveliča kod Srpca, koja zapošljava oko 250 radnika i posjeduje sertifikate "ISO", "HASAP" i "HALAL".
Direktor Poslovnog udruženja "Zajednica živinara Republike Srpske" Nebojša Rakić rekao je da je, za razliku od nekih vidova stočarske proizvodnje u svijetu, primjetan trend veće potražnje pilećeg mesa.
"To nas ohrabruje da svoje članice i njihove kooperante podstaknemo na širenje proizvodnje", ističe Rakić.
On je naglasio da se ne radi dovoljno na stvaranju uslova za izvoz pilećeg mesa u zemlje u okruženju i EU, što nadležni treba da promijene.
"Zajednicu živinara Republike Srpske" najviše brinu nedovoljni podsticaji koji su regulisani pravilnicima, a ne zakonima. Rakić objašnjava da se pravilnici donose svake godine tako da proizvođači ne znaju kada će i koliko podsticaja dobiti.
Komparativna prednost za ovu vrstu proizvodnje je, kako kaže Rakić, što troši malo vode, budući da milioni ljudi u svijetu u tome oskudijevaju, kao i što živinarska proizvodnja najmanje zagađuje životnu okolinu.
Na području opštine Srbac ima 174 farme tovnih pilića kapaciteta od po 10.000 tovnih pilića u turnusu. Ovoliki broj farmi ovu opštinu svrstava među vodeće u proizvodnji tovnih pilića u BiH.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
