* This article is available only in B/H/S language.

Značaj luke Ploče za BiH i povezanost luke sa Koridorom 5c

Izvor: Akta.ba, 8.11.2016 11:29:43

Značaj luke Ploče za BiH i povezanost luke sa Koridorom 5c

U okviru projekta Kapitalizacija prometnih modela u Jadransko-jonskoj mreži za podršku razvoju EUSAIR – CAPTAIN, Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA organizirala je info dan i tehničku radionicu gdje su predstavljene projektne aktivnosti s posebnim fokusom na luku Ploče, njen značaj za Bosnu Hercegovinu i povezanost luke sa Koridorom 5c.

Iako hrvatska luka, luka Ploče je od velike važnosti za privredu Bosne i Hercegovine. Prostire se na 230 hektara, sa 8 terminala za prihvat svih vrsta tereta. Kategorizirana je kao luka univerzalne namjene te služi za prekrcaj gotovo svih vrsta tereta koji se pojavljuju u međunarodnom pomorskom prometu. Ukupni godišnji prekrcajni kapacitet luke Ploče procjenjuje se na 4,8 miliona tona rasutih i generalnih tereta, dok je ukupni kapacitet skladištenja tekućih tereta 600.000 tona. Najveći promet u luci ostvaruje Bosna i Hercegovina sa 91,35 %. Izgradnjom novih lučkih terminala za prekrcaj kontejnera i rasutih tereta luka Ploče postat će poželjnom lukom, ne samo za tradicionalno prisutne terete Bosne i Hercegovine, već i drugih susjednih zemalja.

Za luku Ploče se kaže da su vrata Koridora 5c, koridora koji je dio panevropske mreže transportnih koridora. Izgadnjom cestovnog prometnog Koridora 5c, te plovnog puta Bosanski Šamac–Vukovar, luka Ploče značajno će povećati prometnu važnost u kombiniranom prometu s podunavskim zemljama, naglasio je između ostalog predstavnik Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Mladen Goluža. U kontekstu geostrateške važnosti koridora, ključna važnost pripada luci Ploče koju cestovno-željeznička komunikacija vezuje uz njeno prirodno gravitacijsko područje – BiH – i revitalizira značaj koji joj je pripadao. To naravno, zahtjeva pridavanje značajne pažnje samoj luci i jačanju njenih pretovarnih i skladišnih kapaciteta, budući da sa snažnom lukom Ploče Koridor 5c ne bi bio zanimljiv tek bosanskoherceogvačkim i slavonskim privrednim subjektima, već bi privukao tok robe i ljudi sa srednjeeuropskog tržišta, naglasio je Goluža.

U Slobodnoj zoni luke Ploče nalaze se Naftni terminali Federacije d.o.o. Ploče, zauzimajući prostor od oko 15 hektara površine. Ukupna trenutna iskorištenost skladišnog prostora je cca. 80 000 mᵌ a iskladištenje robe iz spremnika na  godišnjem nivou oko  400 000 mT. Prema riječima predsjednika uprave Josipa Tomića NTF d.o.o. Ploče ima mogućnost proširenja skladišnih kapaciteta za naftne derivate, kao i za druge medije (biljna ulja, kiseline, plin ).  

Rekonstrukcijom postojećih spremnika postoji mogućnost povećanja skladišnih kapaciteta do 20 000 mᵌ. Tomić je posebno naglasio potrebu za uvezivanjem terminala u Pločama i terminala u FBiH sa Željeznicom FBiH (sistem: „brod-voz-razvoz“) što bi doprinijelo dodatnom smanjenju cijene naftnih derivata na tržištu BiH za krajnje korisnike, ali i smanjenju opterećenosti magistralnih cesta kamion cisternama, smanjenje ekološke zagađenosti, povećanje sigurnosti u prometu, posebno u vrijeme turističke sezone i drugo.

Projekt CAPTAIN se realizira u okviru programa IPA Jadranska prekogranična saradnja – IPA ADRIATIC koji finansira EU, a vodeći partner u projektu je Autonomna regija Friuli Venecija Giulia iz Italije. Pored SERDA-e, ostali partneri su iz Slovenije, Crne Gore, Hrvatske, Grčke, Albanije. Cilj projekta je stvaranje sinergije između partnera iz sedam zemalja kako bi se razvila šira mreža glavnih aktera prijevoza, poboljšali kapacitete lučkih operatera za pružanje usluga za putnike s posebnim potrebama, poboljšala infrastruktura jadranskih, jonskih luka i prometnog sistema, poboljšali kapaciteti institucija u odlučivanju i strateškim procesima, poboljšao multimodalni prijevoz. Projekt CAPTAIN bi trebao doprinijeti podršci provedbe Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).

 

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Slične vijesti

Prikaži još vijesti iz ove rubrike

Učitavanje...