Solarni paneli vraćaju svjetlost u povratnička naselja

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Solarni paneli vraćaju svjetlost u povratnička naselja

Život bez struje, frižidera i TV-a još uvijek je stvarnost za nekoliko tisuća kućanstava u BiH za koje se procjenjuje da još uvijek nemaju pristup električnoj energiji.

01.09.2015. 17:48 / Izvor: Akta.ba

Život bez struje, frižidera i TV-a još uvijek je stvarnost za nekoliko tisuća kućanstava u BiH za koje se procjenjuje da još uvijek nemaju pristup električnoj energiji.

Takvu sudbinu iskusile su i povratničke obitelji u selu Očijevo kod Martin Broda koji su od svog povratka u ovo selo, nakon rata, bez struje živjeli 14 godina.  

Električna mreža u ovom selu, koje je od Drvara udaljeno 20, a od Bihaća 80 kilometara, bila je uništena tijekom rata a Elektroprivredi nije bila isplativa investicija u ponovnu obnovu ove mreže budući da je samo oko 30-tak kućanstava na ovom području tako da su ovi povratnici bili prisiljeni snalaziti se kako znaju i umiju bez rasvjete.

Dugih 14 godina su koristili svijeće i lampe dok preko projekta UNDP-a "Zeleni ekonomski razvoj" (Solarni paneli za kuće u ruralnim područjima BiH), prije dvije godine, za nije njih osigurana instalacija solarnih panela kojima im je omogućeno korištenje električne energije.

Mile Rodić, povratnik u selo Očijevo, još se sjeća trenutka kada je prvi put upalio svjetlo u svojoj kući. To je, kaže, bilo nešto nevjerojatno. 

''Teško to može shvatiti netko tko ima struju svaki dan. Selo je bilo bez ikakvog osvijetljena. Koristili smo petrolejke. Ali najveći problem je bio za hranu. Morali smo nabavljati hranu samo za jedan dan. Iako su ljudi imali i svoje meso i mliječne proizvode, moralo se bacati jer nije moglo dugo stajati'', priča nam Rodić.

Osim električne energije imaju i toplu vodu preko panela što ima je osobito značajno zimi. "Iako je tada manja količina vode manje su i potrebe. Svaki sunčan dan daje toplu vodu", priča za Akta.ba Rodić koji je i nakon dvije godine zahvalan za ova rješenja koja im je mogla ponuditi upotreba obnovljivih izvora energije.

Prvi uvjet za njihov održivi povratak je ispunjen. Još bi im, kaže, bilo potrebna pomoć da počnu sa razvojem stočarstva, jedina oblast koju je na ovom području moguće razvijati i koja bi zadržala mlađe sa ovih područja. 

Obitelji iz ovog sela nisu jedine koje u BiH u 21. stoljeću nemaju struje. Naime, prema nekim procjenama oko 3.000 kućanstava živi u ovakvim uvjetima na prostoru čitave BiH.

Almir Selmanović, energetski stručnjak iz Centra za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR) iz Sarajeva, kaže da korištenje solarne energije može olakšati život stanovništvu u ruralnim područjima tako što bi se solarna energija koristila za pripremu sanitarne tople vode kao i proizvodnja električne energije za vlastite potrebe tzv.off-grid sustav koji osigurava autonomnu opskrbu električnom energijom tijekom cijele godine.

Ova rješenja su, navodi, prihvatljiva u područjima gdje ne postoji elektrodistributivna mreža ili bi troškovi izgradnje iste prevazišli ulaganja u obnovljive izvore.

POTREBNE SUBVENCIJE DRŽAVE

"Obzirom da se još uvijek radi o relativno skupoj tehnologiji neophodna je pomoć i subvencioniranje od strane države. Pilot projekti koji su rađeni u ruralnim područjime od strane nekoliko organizacija pokazali su opravdanost primjene navedenih rješenja", smatra Selmanović.

Ovaj stručnjak navodi da postoji više tehnologija u kojima se sunce koristi kao izvor energije. Tako se solarna energija može koristiti za pripremu sanitarne tople vode uz pomoć solarnih termalnih kolektora.

Pojašnjava da solarna fotonaponska tehnologija koristi solarne ploče rađene od silicija koje služe za proizvodnju istosmjerne struje koja se dalje konvertuje u naizmjeničnu kako bi se predala u elektrodistributivnu mrežu on-grid sustav ili se ista skladišti u solarne baterije i koristi po potrebi off-grid sustava.

Ove tehnologije su najzastupljenije tako da se i kod nas već mogu vidjeti na krovovima individualnih kuća vakumski ili pločasti termalni kolektori za pripremu sanitarne tople vode. Također, na krovovima kuća ili na zemljištu mogu se vidjeti i solare fotonaponske elektrane koje proizvode električnu energiju koja se po garantiranoj cijeni koja je stimulirana od države predaje u elektrodistributivnu mrežu.

Podsjeća da se trajanje sunčanih razdoblja smanjuje od primorja prema unutrašnjosti i prema višim nadmorskim visinama. Saznajemo da godišnja suma trajanja sunčanih sati u centralnoj planinskoj oblasti u BiH iznosi 1.700-1.900 sati. Zbog čestih magli tijkom hladnog razdoblja godine, solarna iradijacija u unutrašnjosti je niža nego na istoj nadmorskoj visini u primorju. U južnim regijama imamo 1.900-2.300 sunčanih sati (Mostar = 2.285 sati). U sjevernoj Bosni i Hercegovini broj sunčanih sati iznosi 1.800-2.000.

''Generalno Bosna i Hercegovina ima više sunčanih sati od većine država EU koje su ostvarile ili su na pragu da ostvare 20% udjela obnovljivih izvora energije do 2020. godine pa i razlog više da intenzivnije koristi sunčevu svjetlost kao energijski izvor'', navodi Selmanović. 

BIH TROŠI OKO 20 POSTO SVOG BDP-A NA ENERGIJU

Analize UNDP BiH pokazuju da iz perspektive energetske potrošnje, Bosna i Hercegovina okarakterizirana kao država sa veoma visokom neefikasnošću unutar stambenog, nestanbenog/javnog, industrijskog i uslužnog sektora. Suprotno tome, naša zemlja posjeduje jedan od najznačajnijih potencijala za očuvanje energije u regiji i mogla bi srednjoročno utemeljiti svoj daljnji ekonomski razvoj u središnjem kvartilu, kao i stvaranje novog zaposlenja na osnovu poboljšanja mjera energetske efikasnosti u privatnom i javnom sektoru.

BiH troši oko 20 posto svog BDP-a na energiju, što je tri puta više nego u zemljama Europske unije i SAD-a, pokazuju podaci UNDP-a BiH.

Prema izvještaju pod nazivom "Redoviti pregled strategija energetske efikasnosti u BiH" koji je pripremljen kroz Ugovor energetske zajednice (Energy Charter Treaty), bruto iznos ukupne potrošnje primarne energije po jedinici BDP-a iznosi 0.938 toe / 20001 američkih dolara, što je 2.5 puta više od prosjeka 27 zemalja Europske unije, a više od skoro svake zemlje u regiji jugoistočne Europe.

Zbog svega navedenog, energetski stručnjaci ističu da se moramo sve više okretati energetskoj efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije. 

D.Kozina 

 

 

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti