Tekstilci, radeći usluge jeftinog šivenja, teško opstaju na tržištu

Nekada je Tvornica čarapa Ključ godišnje proizvodila 23 miliona čarapa. Danas samo dvadeset posto vlastitog proizvoda izađe iz ove tvornice. Tekstilci, radeći usluge jeftinog šivenja, teško opstaju na tržištu.

"Prisiljeni smo raditi najnepovoljniji vid posla za nas koji podrazumijeva niske cijene i jeftinu radnu snagu, jer u lon poslovima naš kupac formira svoju nabavnu cijenu, a mi mu se moramo pilagođavati", kaže direktor tvornice Jasmin Seferović.

U tvornici čarapa trenutno je zaposleno 56 radnika, svi rade u tri smjene kako bi ispoštovali rokove stranih kupaca. Imaju mogućnost da zaposle još radnika ukoliko bi se smanjila siva ekonomija i uvela olakšica za poslove iz vlastitog asortimana. Poseban problem su uvozni repromarterijali i sirovine. "Uvozimo 99% repromaterijala, ovdje samo pravim neke etikete za domaće tržište, dobavljač dostavlja sve od boja pa nadalje, i opet u BiH za našu proizvodnju nema trenutno ništa", ističe Seferović.

Klasičan izvoz konfekcije sa svojom robnom markom donosi profit u odnosu na slabo plaćene lon poslove. U privrednoj komori FBiH kažu da je ova industrija u prethodnim godinama izgubila primat, uglavnom prodajemo jeftinu radnu snagu, a sav repromaterijal uvozimo.

"To se ne može spriječiti jer je to pravo svake kompanije koja se bavi tom branšom, koja proizvodi robu u tekstilnoj industriji, da ugovara poslove sa strateškim partnerima na način kako to njima odgovara", tvrdi Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.

Proizvodnja vlastitih proizvoda sa domaćom markom umjesto slabo plaćenih usluga za zapadne kupce dovela bi do širenja kapaciteta i još većih izvoznih rezultata ove radno intenzivne i niskoakumulativne grane indsutrije.