Zaražene sadnice maline spaljene, rizik od bolesti još postoji

13.02.2016. 10:41 / Izvor: Nezavisne novine
Zaražene sadnice maline spaljene, rizik od bolesti još postoji

U slučaju kada se desi potencijalna zaraza sadnim materijalom, stručna preporuka je da se to zemljište ne koristi za proizvodnju maline, a samim tim i za drugu voćarsku proizvodnju sljedećih pet do šest godina da bi se izbjegla dalja zaraza, navode stručnjaci iz ove oblasti.

Pod nadzorom fitosanitarne inspekcije Inspektorata RS, u petak je u "Toplani" u Gradišci uništeno oko 100.000 sadnica maline, za koje je ranijim kontrolama utvrđeno da su zaražene bakterijom koja uzrokuje rak korijena ove biljke i koja prijeti da, ukoliko se proširi, znatno uruši bh. voćarstvo.

Kako nam je potvrđeno, ovo je samo dio otkrivenih zaraženih sadnica na području RS, dok će preostale biti spaljene narednih dana. Međutim, problem je što za sada nije tačno poznato kolika je ukupna površina u BiH koja je zasađena zaraženim sadnicama malina. Pored toga, višestruku štetu proizvodnji malina i ukupnoj voćarskoj proizvodnji moglo bi nanijeti širenje ove bakterije, koja napada i ostale voćne vrste, vinovu lozu i ruže, što bi svakako bilo pogubno. Da bi do toga zaista moglo doći, govore i stavovi pojedinih poljoprivrednih stručnjaka koji kažu da se bakterija može proširiti i putem poljoprivredne mehanizacije koja je radila na zaraženim površinama, a zatim prešla na drugu lokaciju. Iz tog razloga je, kažu oni, potrebno vršiti nadzor površina na kojima su bili zasadi zaraženih sadnica.

Iz Inspektorata RS su u petak rekli da su krajem prošle godine na području RS u prometu presreli pošiljku zaraženog sadnog materijala maline porijeklom iz Poljske, koja je uvezena preko graničnog prelaza Izačić od strane uvoznika iz Mostara. U spornoj pošiljci, kako kažu, uvezeno je 211.050 komada sadnica, od kojih je značajan dio podijeljen poljoprivrednim proizvođačima na području RS i FBiH, a u momentu kontrole u transportu je zatečeno 16.000 sadnica.

"Uvidom u dokumentaciju pošiljke utvrđeno je ko su korisnici kojima su sporne sadnice dodijeljene, te je tragom sljedivosti u proteklim danima izvršeno prikupljanje sadnica od krajnjih korisnika", rekli su iz Inspektorata RS, koji je svojim djelovanjem uspio spriječiti mnogo veće posljedice.

Podsjećamo da su "Nezavisne" prošlog mjeseca objavile da bi proizvodnja malina u BiH, koja je jedna od najperspektivnijih grana voćarstva i s pravom nosi epitet "crveno zlato", mogla biti trajno ugrožena pošto su velike površine zemljišta zasađene sadnicama zaraženim rakom korijena maline. Sve ovo potvrdili smo dokumentima nadležnih institucija, iz kojih je bilo vidljivo da je sprovedenim analizama u uzorcima sadnica maline sorti polka i miker, uzetih sa zasada u Čelincu, utvrđeno "prisustvo fitopatogene bakterije koja uzrokuje rak korijena maline i drugih biljaka domaćina". Prisustvo ove opasne bakterije, kako nam je tada potvrđeno, otkriveno je i u dvije pošiljke koje su uvezene u BiH, a u kojima je bilo gotovo 400.000 zaraženih sadnica koje su podijeljene širom BiH, što bi moglo da izazove katastrofu ukoliko dođe do širenja ove bakterije.

Naime, proizvođači iz Čelinca su oko 32.000 zaraženih sadnica nabavili od firme "Fruti Funghi" iz Visokog, koja posjeduje voćni rasadnik, a na prisustvo bakterije posumnjali su odmah prilikom sadnje, jer su neobične pojave i zadebljanja na korijenu biljke vidljivi golim okom! Pored toga, inspektori su utvrdili i da taj sadni materijal nije bio deklarisan i označen u skladu sa zakonom. Stručnjaci koje smo kontaktirali pojašnjavaju da se ovo oboljenje manifestuje u obrazovanju zadebljanja na podzemnim i nadzemnim dijelovima maline. Ističu da se zaraza na zdrave biljke prenosi preko povreda i oštećenja koja se stvaraju prilikom izvođenja obrade zemljišta, rezidbe i ubodom insekata, a u zasade se unosi zaraženim sadnim materijalom.

"U slučaju kada se desi potencijalna zaraza sadnim materijalom, stručna preporuka je da se to zemljište ne koristi za proizvodnju maline, a samim tim i za drugu voćarsku proizvodnju sljedećih pet do šest godina da bi se izbjegla dalja zaraza", navode stručnjaci iz ove oblasti. Dodaju da je zemljište potrebno ili ostaviti da se uledini ili sijati strna žita i kukuruz u narednim godinama.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti