Naredni samit NATO-a, koji bi se trebao održati početkom srpnja sljedeće godine u Varšavi, mogao bi otvoriti novu eru odnosa između BiH i ove organizacije.
Naime, postoji nada da bi nam tada mogla biti odobrena aktivacija Akcionog plana za članstvo u NATO Savezu, takozvanog MAP-a(Membership Action Plan).
MAP je zadnja faza institucionalnog dijaloga za članstvo između zemlje aspiranta i NATO saveza. Podsjetimo, BiH je podnijela zahtjev aza MAP 2009. , a Sjeveroatlantski savez je u travnju 2010. na samitu u Estoniji dodijelio BiH članstvo u MAP-u.
Na osnovu te odluke prihvaćen je i prvi nacionalni program suradnje između ovog Saveza i BiH, ali je tada istaknuto da će on biti aktiviran kada naša zemlja ispuni uvjet koji se odnosi na uknjižbu nepokretne perspektivne vojne imovine u BiH. Radi se o 63 lokacije koje bi trebale biti uknjižene kao državno vlasništvo.
Josip Brkić, predsjedatelj Povjerenstva za NATO integraciji proces BiH i zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, se nada da bi BiH za svoje aktivnosti koje provodi u ispunjavanju uvjeta iz Talina, tj. uknjižbi nepokretne perspektivne vojne imovine, mogla dobiti pozitivnu preporuku već na sastanku ministara koji bi se trebao održati krajem ove godine.
Dok za sljedeći samit koji će se održati sljedeće godine u Varšavi za Akta.ba kaže da bi mogao bi biti isto toliko bitan za BiH jer se očekuje da bi naša zemlja mogla dobiti odobrenje za aktiviranje MAP-a.
Smatra da bi to bilo iznimno važno za našu zemlju u kontekstu trenutne političke sitaucije nakon što je britansko-njemačka incijativa za EU napravila pozitivnu atmosferu među poltičkim elitama u zemlji.
"Vjerujemo da kada bi se taj dijalog dodatno institucionalizirao i prema NATO-u onda bismo bili u jednom relaksiranijem političkom,sigurnosnom, gospodarskom i svakom drugom smislu", navodi naš sugovornik.
Podsjeća da za pokretanje MAP-a postoji potpuni politički koncezus svih relevantnih politički stranki na razini BiH.
"Iako BiH vjerojatno neće uspjeti do samita uknjižiti sva 63 objekta koji su na listi perspektivne vojne imovine postoji podrška skupine zemalja prijatelja BiH kao što su Hrvatska, Slovenija, Turska i još neke, da se zbog do sada uloženih napora Bosni i Hercegovini aktivira MAP', kaže Brkić za Akta.ba. Naime, do sada je upisano 21 objekata, a 21 je u procesu.
Kako saznajemo postoje proceduralne stvari zbog kojih nije moguće tako brzo upisati neke objekte. Naime, neki objekti su za vrijeme bivše države izgrađeni na nacionaliziranom zemljištu pa je sada potrebno provesti proces restituticije prije uknjižbe na državu što bi moglo trajati dosta dugo.
Brkić kaže da su njegovi dosadašnji kontakti sa predstavnicima drugih zemalja imali za cilj širenje skupine zemalja prijatelja BiH koje podržavaju stav da se BiH aktivira MAP bez inzistiranja u potpunom ispunjenju uvjeta iz Talina.
Navodi da je naša zemlja, osim velikog posla na uknjižbi imovine koji rade Pravobraniteljstvo u suradnji sa Ministarstvom obrane, svojim aktivnostima u misijama NATO-a i UN-a pokazala da može biti dio rješenja, a ne problema.
Govoreći o ekonomskim aspektima koji nam može donijeti ulazak u NATO Brkić navodi da to nije samo vojno-obrambeni savez nego da zemlja koja ulazi u njega može imati i ekonomske koristi.
EKONOMSKA KORIST OD ULASKA U NATO: RAST INVESTCIJA I BDP-a
Dosadašnja iskustva zemlja su pokazala da već u prvoj godini od ulaska u NATO prisutan trend porasta direktnih stranih investicija te da on generira i rast BDP-a.
Tako recimo podaci Eurostata pokazuju da je Bugarska pri prvoj godini ulaska u NATO imala rast stranih ulaganja od oko 47 posto, Rumunjska 166 posto, Slovenija 148, Slovačka 317 posto , a Litvanija 289 posto.
Što se tiče rasta BDP-a u zemljama prve godine ulaska u ovaj Savez u Estoniji je zabilježen rast BDP od 7 posto, Latviji 8 posto, Sloveniji 4, Slovačkoj 5, Rumunjskoj 8, 5 posto , a Bugarskoj 6,5 posto.
''Ovo pokazuje da ulagači koji se odlučuje investirati novac gledaju i na to u kojoj vrsti integracijskih procesa se nalazi neka zemlja. Nadamo se da će ovi pokazatelji dočekati i BiH nakon što ulaskom u NATO pokažemo da smo stabilno i mirno društvo te da se investitori neće morati bojati za svoje investicije'', navodi Brkić.
Iako se ovi pokazatelji mogu staviti u kontekst tadašnjeg ekonomskog stanja jer se tada više investiralo, ono što se ipak nesumljivo vidi iz ovih podataka je, navodi Brkić, trend rasta BDP-a i stranih investicija te indikator da stabilnost države ima utjecaj na navedene pokazatelje.
STABILIZACIJA REGIJE
Efekti članstva koji bi se reflektirali na sigurnost imali bi utjecaja na i na bankarski sektor što bi moglo rezultirati smanjenjem rizika kod financijskih institucija, eventualno niže kamatne stope, smanjenje koštanja investicija što bi utjecalo na pokretanje gospodarstva i nova zapošljavanja.
''Koliko god nesavršen NATO bio puno više dobroga može donijeti BiH u organizacijskom i institucionalnom smislu. Vjerujem da proširenje NATO-a na jugoistok Europe i veća integracija zemalja JIE u NATO I EU može učiniti regiju stabilnim i boljim mjestom za život" navodi naš sugovornik.
Danijela Kozina
(4).jpg)
Tekst je objavljen u sklopu projekta ''BiH i proces euroatlantskih integracija''
“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“
