Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da akti kojima su organi vlasti raspolagali državnom imovinom na području Vareša, uključujući ugovor o koncesiji za eksploataciju rude iz 2013. godine i njegove anekse, nisu u skladu s Ustavom BiH. Nadležnim institucijama naloženo je da preispitaju sporne akte i one za koje utvrde da nisu usklađeni sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom stave van snage. Odluka otvara i pitanje na kojem pravnom osnovu se nastavlja eksploatacija rude u Varešu.
Ustavni sud BiH odluku je donio u predmetu U-2/26, na 174. plenarnoj sjednici održanoj 24. i 25. septembra 2026. godine, odlučujući o zahtjevu 27 zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Sud je utvrdio da su nenadležni organi javne vlasti raspolagali državnom imovinom suprotno Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, iako pitanje državne imovine još nije riješeno na državnom nivou.
Istovremeno, prilikom raspolaganja ovom imovinom nije bilo uključeno Pravobranilaštvo BiH kao zakonski zastupnik titulara državne imovine.
Ustavni sud zaključio je da osporeni akti zbog toga nisu u skladu sa članovima I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.
Među spornim aktima ugovor o koncesiji iz 2013. godine
Odluka obuhvata niz akata koje su od 2012. do 2023. godine donosili organi Općine Vareš, Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH.
Među njima je posebno značajan Ugovor o koncesiji od 12. marta 2013. godine, zajedno sa šest aneksa zaključivanih od 2013. do 2022. godine.
Obuhvaćen je i Ugovor o služnosti od 10. aprila 2023. godine, kao i rješenja i akti Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, Službe prostornog uređenja Općine Vareš te više odluka Vlade ZDK.
Riječ je, dakle, o aktima koji sežu do samih temelja koncesionog odnosa na kojem je razvijana eksploatacija mineralnih sirovina na ovom području.
Sud naložio preispitivanje i stavljanje spornih akata van snage
Posebno je važan dio odluke koji se odnosi na ono što sada moraju uraditi nadležne institucije.
Ustavni sud naložio je Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Službi prostornog uređenja Općine Vareš, Vladi ZDK te nadležnim kantonalnim ministarstvima da preispitaju usklađenost osporenih akata sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.
U taj postupak obavezno mora biti uključeno Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine.
Nakon preispitivanja institucije trebaju preduzeti aktivnosti kako bi se akti za koje se utvrdi da nisu usklađeni sa zakonom stavili van snage.
To je važna razlika u odnosu na tvrdnje da je Ustavni sud svojom odlukom već automatski poništio sve koncesione akte.
Kako je predmet došao pred Ustavni sud?
Zahtjev za ocjenu ustavnosti rezultat je aktivnosti grupe federalnih zastupnika i ekološke aktivistice Hajrije Čobo.
Tadašnji federalni zastupnik Damir Nikšić naveo je u svom postu da je u oktobru 2025. predložio Čobo da se materijali o slučaju Vareš, uz potpise zastupnika, upute Ustavnom sudu BiH.
Nakon što mu je Čobo dostavila dokumentaciju, prikupljeni su potpisi, a 19. januara 2026. godine zahtjev je predat Ustavnom sudu BiH.
Osam mjeseci kasnije Ustavni sud donio je odluku.
Aktivisti sada traže obustavu eksploatacije
Nakon odluke Suda, Neformalna grupa građana "Park prirode Trstionica i Boriva", u čije ime se oglasila Hajrija Čobo, tvrdi da se eksploatacija i izvoz rude iz Vareša i dalje odvijaju.
Aktivisti smatraju da nakon odluke Ustavnog suda ne postoji pravni osnov za nastavak eksploatacije te su zatražili reakciju nadležnih institucija.
SIPA-i i Upravi za indirektno oporezivanje BiH, prema njihovim navodima, poslano je pravno upozorenje, dok je Pravobranilaštvu BiH upućen zahtjev za pokretanje postupaka za određivanje privremenih mjera osiguranja.
Od Pravobranilaštva traže i pokretanje inspekcijskih organa s ciljem pečaćenja rudnika, gradilišta i mašina.
Čobo tvrdi da bi institucije nakon odluke morale spriječiti dalju eksploataciju i izvoz.
"Institucije moraju shvatiti da se neustavni ugovori ne mogu provoditi u praksi. Svaki vagon koji pređe granicu je direktan šamar Ustavnom sudu i državi Bosni i Hercegovini. Pravni osnov za kopanje ne postoji i carina mora odmah blokirati izvoz", navela je.
Procjenjuju da se dnevno iskopa ruda vrijedna 1,54 miliona dolara
Aktivisti ukazuju i na ekonomsku vrijednost rude koja se u međuvremenu eksploatiše.
Prema njihovoj procjeni, zasnovanoj na kapacitetu eksploatacije od 800.000 tona godišnje i referentnim cijenama minerala, bruto vrijednost rude koja se svakodnevno iskopa iznosi najmanje 1,54 miliona američkih dolara.
Karton revolucija: Velika pobjeda višegodišnje borbe
Na odluku Ustavnog suda reagovali su i aktivisti Karton revolucije, koji su je nazvali jednom od najvećih pobjeda u višegodišnjoj borbi protiv rudarskog projekta u Varešu.
"Objavljujemo novu, ogromnu, jednu od najvećih pobjeda ikad kada je u pitanju odbrana naše zemlje i biološki opstanak svih nas", poručili su.
Posebno ističu nalog Ustavnog suda da nadležni organi preispitaju usklađenost osporenih akata sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH i preduzmu aktivnosti kako bi se oni za koje se utvrdi da nisu usklađeni sa zakonom stavili van snage.
"Sada je Sud naredio da se svi akti na osnovu kojih se vrši ovo uništenje naše zemlje preispitaju", naveli su aktivisti.
Karton revolucija zasluge za pokretanje cijelog postupka posebno pripisuje Čobo, ali i federalnim zastupnicima koji su svojim potpisima omogućili da zahtjev dođe pred Ustavni sud BiH.
