Republika Srpska mogla bi dobiti novi Ustav, čije je proglašenje najavljeno za 9. januar naredne godine. Prema najavama, Banjaluka bi bila definisana kao glavni grad entiteta, dok bi Pale dobile status prijestonice. Planirane su i promjene koje se odnose na nadležnosti i način funkcionisanja Vijeća naroda Republike Srpske.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da bi novi najviši pravni akt entiteta trebao omogućiti efikasnije donošenje odluka, uz uvažavanje konstitutivnosti naroda i sprečavanje zloupotreba u radu entitetskih institucija. Kako je istakao, cilj je uspostavljanje sistema u kojem će se čuti stavovi svih naroda, a odluke donositi na osnovu demokratski izražene većine.
"Niko neće ugušiti Srbe, Hrvate i Bošnjake, ali će omogućiti da demokratski kvalifikovana većina može da se vidi kroz jedan sistem i da svako u suštini treba da se čuje, da se zna njihov stav i da se vidi šta je racionalno."
Pravni stručnjaci ističu da Republika Srpska, kao entitet, ima pravo donijeti novi ustav, ali da on mora biti usklađen s Ustavom Bosne i Hercegovine i međunarodnim pravnim standardima. Budući da sadržaj najavljenih izmjena još nije poznat, smatraju da je za ocjenu njihovih posljedica potrebno sačekati objavljivanje konkretnog teksta.
"Kako će biti stvari mijenjane, prvo moramo da sačekamo da vidimo. Mi još uvijek nemamo tekst tih izmjena. Ne znamo ni da li će da ide ta ustavna promjena. Podsjetiću auditorijum da je '21. godine Narodna skupština odlučila da će ići u promjene Ustava. Do današnjeg dana se ništa nije promjenilo", kaže pravnik Milko Grmuša.
Jedno od najosjetljivijih pitanja u najavljenoj ustavnoj reformi odnosi se na moguće promjene u radu Vijeća naroda Republike Srpske. Posebnu zabrinutost izazivaju najave koje bi mogle dovesti do slabljenja mehanizama zaštite vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka, Hrvata i ostalih.
"Svaki akt, pa i najviši akt u ovom entitetu, pa i u državi Bosni i Hercegovini, uvijek treba unaprijeđivati. Pogotovo ukoliko su oni diskriminatorski. Promjena Ustava bez konkretnog razgovora sa predstavnicima, autohtonim predstavnicima Bošnjaka i Hrvata, bilo bi presedan i opasno. Da bi se promijenio Ustav potrebna je i većina u svakom od klubova u Vijeću naroda. U ovom slučaju, to je nemoguće uraditi", kaže Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS.
O najavljenim ustavnim promjenama govorio je i vršilac dužnosti visokog predstavnika Luis Krišok, koji je u izvještaju o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, dostavljenom generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, ukazao na ranije pokušaje donošenja novog ustava ovog entiteta.
Podsjetio je da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kako Odluka o utvrđivanju Nacrta Ustava Republike Srpske, koju je Narodna skupština usvojila na 20. posebnoj sjednici 13. marta prošle godine, nije u skladu s Ustavom BiH te ju je stavio van snage.
"Nedavni pokušaj usvajanja novog Ustava entiteta proglašen je neustavnim, jer je nespojiv sa ustavnim poretkom i podjelom nadležnosti utvrđenom Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i odlukama državnih institucija, te predstavlja direktnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine", naveo je on.
Politički analitičar Mladen Bubonjić smatra da ponovno pokretanje pitanja novog Ustava Republike Srpske neposredno nakon izbora ima i političku dimenziju. Prema njegovoj procjeni, takve najave mogle bi poslužiti kao poruka potencijalnim partnerima u pregovorima o formiranju vlasti na državnom nivou, ukazujući na političku snagu i kapacitet za donošenje važnih odluka.
"Čim imate potencijal da mijenjate Ustav, znači da imate ogromnu većinu, dvotrećinsku ili veću, a to je veoma velika većina, veoma velika moć s kojom možete da raspolažete. Na taj način se pokazuje svima kakav će biti njihov kapacitet", smatra Bubonjić.
Kao mogući datum proglašenja novog Ustava Republike Srpske navodi se 9. januar, ali zasad nije isključeno da taj proces bude okončan i nekog drugog datuma, prenosi BHRT.
