Dok Hercegovina posljednjih godina sve češće svjedoči ekstremnim promjenama vodostaja svojih rijeka, ponovo se otvara pitanje jednog od najvećih hidroenergetskih zahvata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine – HE Dabar i sistema "Gornji horizonti". Projekat koji podrazumijeva preusmjeravanje voda iz jednog sliva u drugi približava se ključnoj fazi, dok upozorenja o mogućim posljedicama više ne dolaze samo od aktivista.
Video Pokreta Karton revolucija, objavljen u oktobru prošle godine, ponovo je aktuelan. Aktivisti su tada upozorili da bi izgradnja HE Dabar i preusmjeravanje voda rijeke Zalomke mogli trajno promijeniti hidrološki sistem Hercegovine.
Od objavljivanja njihovog videa mnogo toga se dogodilo.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona i Vlada Federacije BiH zvanično su otvorile pitanje mogućih posljedica projekta "Gornji horizonti", reagovala je i Dubrovačko-neretvanska županija u Hrvatskoj, ekološke organizacije nastavile su pravnu borbu, a izgradnja HE Dabar u međuvremenu je stigla do završne faze jednog od najvažnijih objekata cijelog sistema.
Tunel od 12 kilometara pred završetkom
Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović izjavio je 10. septembra da se završetak betonske obloge tunela Nevesinje–Berkovići očekuje u roku od sedam do 14 dana.
Tunel je dug oko 12 kilometara i predstavlja jedan od ključnih objekata HE Dabar.
Prema Petrovićevim riječima, trenutno se radi na devet gradilišta, a nakon završetka tunela slijede ispitivanja. Izvođač Integral inženjering također je krajem augusta objavio da su u toku završni radovi na sekundarnoj betonskoj oblozi dovodnog tunela, ukupne dužine 12.125 metara.
Podsjetimo, samo nekoliko mjeseci ranije projekat bio suočen s problemima u finansiranju. Kineska Exim banka privremeno je bila zaustavila finansiranje, dok je kineski izvođač smanjio aktivnosti. Petrović sada tvrdi da su nedoumice s bankom otklonjene i da nema problema s nastavkom finansiranja.
Foto: Integral Inženjering
Šta se zapravo radi s vodom?
HE Dabar dio je mnogo većeg sistema "Gornji horizonti", čija je osnovna ideja preusmjeravanje voda kroz kraška polja istočne Hercegovine prema slivu Trebišnjice.
I upravo tu počinje najveća kontroverza. Hidroelektrane na Trebišnjici u svom zvaničnom opisu projekta navode da bi se vode Gatačkog polja prebacivale prema Zalomci, dok bi se vode Zalomke i Nevesinjskog polja koristile na HE Dabar. Nakon toga bi vode HE Dabar, zajedno s vodama Dabarskog polja, bile prevedene prema Fatničkom polju i dalje prema akumulaciji Bileća.
Problem je što se radi o izuzetno složenom kraškom području u kojem voda ne prati granice koje vidimo na površini.
Dio voda Zalomke prirodnim podzemnim putevima povezan je sa izvorima na drugoj strani Hercegovine, zbog čega se godinama postavlja pitanje šta će njihovo preusmjeravanje značiti za Bunu, Bunicu i Bregavu, a posredno i za Neretvu.
CEE Bankwatch upozorava da bi zatvaranje ili isušivanje pojedinih ponora moglo ugroziti dotok prema tim rijekama, dok bi voda umjesto prema slivu Neretve bila usmjeravana prema akumulaciji Bileća. Organizacija upozorava i da posljedice nije jednostavno predvidjeti upravo zbog složenosti podzemnog kraškog sistema.
Karton revolucija: "Slikajte Neretvu kakvu sada poznajemo"
Upravo na to je Karton revolucija upozoravala još krajem prošle godine. Građanski aktivistički pokret iz Bosne i Hercegovine, osnovan u decembru 2020. godine u Tuzli i poznat po akcijama zaštite okoliša, u videu je govorio o, kako su naveli, "posljednjim prizorima Hercegovine kakvu danas poznajemo".
Osnivači pokreta Adi Selman i Nedim Musić prikazali su devastirane dijelove prirode i upozorili na posljedice hidroenergetskih zahvata.
"Nemojte se pitati zašto su Milorad Dodik i Dragan Čović u velikoj ljubavi. Nemojte se pitati kako je moguće da je trenutni predsjednik Republike Srpske iz HDZ-a. Zapitajte se nešto drugo, zapitajte se u kojem terminu ćete iduće godine posjetiti izvor Bune i tekiju u Blagaju", poručili su.
Aktivisti su upozorili da su zbog hidroenergetskih zahvata ugroženi i pritoci Neretve Buna, Bunica i Bregava.
"Zastanite i slikajte Neretvu kakvu je sada poznajemo, jer nakon uništenja gornjeg toka, donjem se vjerovatno sprema slična sudbina", naglasili su.
Karton revolucija posebno je skrenula pažnju na Zalomku.
"Na mjestu njenog ponora napravljen je zid koji tunelom od 12 kilometara vodu preusmjerava u potpuno drugo hidrološko područje, u sliv rijeke Trebišnjice."
Naveli su da će HE Dabar "usmjeravati vode ključne za Bunu, Bunicu i Bregavu, čime će se uvesti do 20 posto dodatnih voda u sliv Trebišnjice".
Prema njihovim tvrdnjama, četiri kraška polja time će biti trajno izmijenjena, postajući isušeno zemljište ili umjetno poplavljene površine.
"Manje vode u Neretvi znači jači prodor mora i slane vode prema Metkoviću i Opuzenu, što potencijalno znači potpuni poremećaj ekosistema", upozorili su.
Upozorenja stigla i iz Blagaja, Stoca i Čapljine
Nakon probijanja tunela HE Dabar reagovale su i nevladine organizacije iz Blagaja, Stoca i Čapljine. U zajedničkom obraćanju upozorile su na moguće posljedice za Bunu, Bunicu, Bregavu i Park prirode Hutovo blato.
Organizacije su tada iznijele tvrdnju da postoje projekcije prema kojima bi se veliki dio voda mogao preusmjeravati prema sistemu "Donjih horizonata", zbog čega su zatražile ozbiljnu i nezavisnu procjenu mogućih posljedica. Posebno su problematizirale činjenicu da posljedice zahvata ne završavaju na administrativnoj granici između dva entiteta.
HNK: Postoji strah od drastičnog smanjenja riječnih tokova
U međuvremenu je pitanje stiglo i pred Vladu Hercegovačko-neretvanskog kantona. Vlada HNK je u junu 2026. usvojila informaciju o "Gornjim horizontima", a kantonalno Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša upozorilo je na moguću prijetnju Bunama, Bunici i Bregavi, kao i Hutovom blatu.
U zvaničnom saopćenju Ministarstva navodi se da postoji strah od drastičnog smanjenja riječnih tokova, isušivanja izvorišta i salinizacije plodnog tla u dolini Neretve.
Preusmjeravanje voda u kraškom sistemu, prema stavu Ministarstva, direktno ugrožava izvore Bune, Bunice i Bregave i predstavlja prijetnju Hutovom blatu.
Reagovala i Vlada Federacije BiH
Samo nekoliko dana kasnije reagovala je i Vlada FBiH. Na sjednici održanoj 15. juna usvojene su informacije i zaključci čiji je cilj zaštita interesa Federacije u vezi s hidroenergetskim projektima koji mogu uticati na sliv Neretve.
Federalna vlada navela je da stručnjaci, lokalne zajednice i organizacije civilnog društva sve češće upozoravaju na moguće dugoročne posljedice hidroenergetskih zahvata i njihov prekogranični uticaj na vodni režim i osjetljive ekosisteme.
Institucije FBiH nastavile su aktivnosti i tokom ljeta. Krajem jula predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Agencije za vodno područje Jadranskog mora i resornog ministarstva HNK održali su sastanak u Mostaru radi koordinacije daljnjih koraka.
Pitanje nije novo. Još 2024. godine federalni ministri okoliša i vodoprivrede održali su sastanak upravo o zaštiti Bune, Bunice i Bregave od mogućih posljedica "Gornjih horizonata".
Strah se širi sve do Metkovića i Opuzena
Posljedice se ne razmatraju samo u BiH. U martu ove godine u Metkoviću je održan poseban sastanak predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije, gradova s područja doline Neretve, stručnjaka i ekoloških organizacija. Županija je ponovila svoj dugogodišnji stav protivljenja projektu "Gornji horizonti" zbog mogućeg uticaja na dolinu Neretve.
Na sastanku je istaknuto da je Hrvatska pitanje projekta već pokretala prema BiH kroz bilateralne sporazume i međunarodne konvencije.
Jedna od najvećih bojazni odnosi se na deltu Neretve.
Ako prema donjem toku bude dolazilo manje slatke vode, postoji zabrinutost da bi se mogao pojačati prodor slane vode, što bi dodatno ugrozilo poljoprivredno zemljište oko Metkovića i Opuzena.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatcha ove godine je upozorila da je upravo preusmjeravanje voda iz pritoka Neretve prema slivu Trebišnjice glavni prekogranični problem projekta za Federaciju BiH i Hrvatsku. Naglasila je, međutim, važnu stvar: glavni efekti tog preusmjeravanja očekivali bi se nakon punjenja planirane akumulacije i puštanja sistema u funkciju.
HE Dabar završila i pred Ustavnim sudom BiH
U međuvremenu se protiv projekta se vodi i pravna borba. Resursni Aarhus centar u BiH podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske u vezi s ekološkom dozvolom za HE Dabar. Organizacija je istovremeno tražila privremenu zabranu rada HE Dabar na Zalomci do donošenja konačne odluke.
Ustavni sud je 2. jula zahtjev za privremenu mjeru odbio kao neosnovan.
Međutim, to ne znači da je Sud potvrdio zakonitost projekta ili odbacio navode Aarhus centra. U toj fazi odlučivao je samo o zahtjevu za privremenu mjeru, dok odluka nije prejudicirala konačni ishod apelacije.
Aarhus centar, između ostalog, tvrdi da javnost nije bila adekvatno uključena u postupak obnove ekološke dozvole za HE Dabar.
Karton revolucija nastavila borbu za Neretvu
Ni Karton revolucija nije stala nakon videa koji je izazvao brojne reakcije. U junu ove godine u Konjicu je održana javna tribina "Kakva je budućnost Neretve?", koju su organizovali Transparency International u BiH, ekološke organizacije i Karton revolucija. Na tribini se govorilo o uticaju hidroelektrana na hidrološki režim i biodiverzitet Neretve.
Adi Selman iz Karton revolucije tada je poručio da građani moraju biti informisani i spremni, ako bude potrebno, braniti Neretvu i Prenj.
Pokret je ovog ljeta otišao i korak dalje. Gradonačelniku Konjica dostavili su upozorenje pred pokretanje pravnih radnji jer, kako tvrde, mjesecima nisu dobijali tražene informacije o statusu projekata hidroelektrana na Neretvi.
"Rijeka Neretva je blago cijelog svijeta, jedinstvena, divlja, čista i takva mora ostati", poručili su tada.
"Kako to da Hercegovina pada bez otpora?"
Karton revolucija je prošlogodišnji video završila jednom od najoštrijih poruka.
"Neretva i cijela Hercegovina, onakve kakve ih poznajemo, vjerovatno broje svoje posljednje dane. Za kraj, možda je bolje da se svi zajedno zapitamo postoji li osoba koja ima istinsku moć u Hercegovini i koja može zaustaviti sve ovo. Postoji li osoba koja ima uticaj na Vladu Hrvatske i Evropsku uniju, i šuti li Vlada Hrvatske te ne brani Metković i Opuzen? Na kraju, poruka za Hercegovce, Hrvate, Srbe i Bošnjake, prije nego što pustite Thompsona ili počnete mahati trobojkama i ljiljanima, zapitajte se: Kako to da Hercegovina pada bez otpora? Ko to može, a ne brani Hercegovinu i koja je cijena svega?"
