Republika Srpska mogla bi dobiti još pet zdravstvenih komora koje bi regulisale rad različitih grupa zdravstvenih profesionalaca, njihovo licenciranje i kontinuiranu edukaciju. Takvo rješenje predviđeno je Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenim komorama RS.
Prema predloženim izmjenama, trebale bi biti osnovane sestrinska, radiološka i fizioterapeutska komora, kao i komore laboratorijskih inženjera i defektologa.
Viši stručni saradnik u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS Mirjana Janković kazala je, uoči stručne rasprave u Narodnoj skupštini Republike Srpske, da su ovom ministarstvu tokom prethodnih nekoliko godina stizale inicijative i dopisi udruženja zdravstvenih profesionalaca koji su tražili regulisanje svojih profesija.
"Licenca je ono što neće štititi samo zdravstvenog radnika, nego će štititi i našeg pacijenta, a to je obaveza kontinuirane medicinske edukacije, ne samo za doktore stomatologije, medicine i farmaceute, nego za sve ostale zdravstvene profesionalce koji učestvuju u zdravstvenom sistemu", rekla je Janković.
Trenutno postoje tri komore
Zdravstveni sistem RS trenutno ima tri strukovne komore – Komoru doktora medicine, Komoru doktora stomatologije i Komoru magistara farmacije. Predloženim zakonskim izmjenama taj broj bio bi povećan na osam.
Buduće komore mogle bi djelovati samostalno, ali Nacrt ostavlja prostor i za drugačiju organizaciju.
"Svaka profesija će regulisati samu sebe. Postoji mogućnost da djeluju kao samostalne komore, tako je predviđeno Nacrtom, a postoji mogućnost i udruživanja u jednu komoru koja će činiti više zdravstvenih profesionalaca", pojasnila je Janković.
Jedno od pitanja koje bi trebalo biti uređeno odnosi se i na registre zdravstvenih profesionalaca. Trenutno postoji registar medicinskih sestara i tehničara, u kojem je evidentirano 4.720 osoba zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, dok registri za ostale profesije ne postoje.
Podaci kojima raspolaže Institut za javno zdravstvo, a koji su, kako je navedeno, stari godinu ili dvije, pokazuju da je stvarni broj medicinskih sestara i tehničara znatno veći.
"Po nekim podacima koje imamo iz Instituta za javno zdravstvo, a podaci su stari godinu ili dvije, u RS trenutno radi između 7.000 i 8.000 samo medicinskih sestara i tehničara", rekla je Janković.
Kada je riječ o fizioterapeutima, u javnim zdravstvenim ustanovama zaposleno ih je između 400 i 450. U taj broj uključeni su diplomirani fizioterapeuti, kao i oni sa srednjom stručnom spremom.
Struka će moći predložiti izmjene
Stručna rasprava o Nacrtu zakona organizovana je kako bi zdravstveni radnici i njihove organizacije mogli iznijeti primjedbe i prijedloge prije utvrđivanja konačnih zakonskih rješenja.
Predsjednica Odbora NSRS za zdravstvo i narodna poslanica Milica Lovrić navela je da postoji mogućnost dodatnog unapređenja Nacrta ukoliko prijedlozi struke pokažu da su određene izmjene potrebne.
"Želimo da zaštitimo zdravstvenog radnika, da on bude zadovoljan, želimo jasno definisati pravila zdravstvenih profesija i želimo sigurnost i kvalitet za našeg pacijenta", rekla je Lovrić.
Posebno je ukazala na potrebu razgraničavanja uloge zdravstvenih komora od poslova kojima se bave sindikati.
"Komore se bave strukom, licencama, profesionalnim standardima i kvalitetom rada, dok se pitanjima rada, uslova rada i materijalnim uslovima bave sindikalne organizacije", pojasnila je Lovrić.
Prijedlozi zdravstvenih profesionalaca bit će razmotreni tokom rasprave, nakon čega bi kroz daljnji dijalog trebalo doći do konačnih zakonskih rješenja.
