Postupanje s materijalom iz rudnika Rupice u Varešu izazvalo je javnu polemiku između Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i kompanije DPM Metals BH. Dok ACT, pozivajući se na dokumentaciju Federalne uprave za inspekcijske poslove, upozorava na nepravilnosti u upravljanju opasnim rudarskim otpadom i navodi da je podnesena krivična prijava, kompanija tvrdi da konačna klasifikacija materijala još nije utvrđena te da javnosti nisu predstavljene sve činjenice.
U središtu slučaja su različiti laboratorijski nalazi, način premještanja i odlaganja materijala na jalovište Veovača II te postupanje kompanije prema inspekcijskim nalozima.
Slučaj dodatno zabrinjava javnost zbog povišenih koncentracija olova u krvi dijela stanovništva Vareša. Međutim, uzročna povezanost između predmetnog materijala i izloženosti stanovništva olovu nije utvrđena, što se navodi u oba saopćenja.
ACT: Inspektorima nisu predočeni svi relevantni nalazi
Fondacija ACT saopćila je da je, nakon anonimne prijave i korištenja prava na pristup informacijama, pribavila zvanični odgovor Federalne uprave za inspekcijske poslove o postupanju kompanije DPM Metals BH s rudarskim otpadom.
Prema navodima Fondacije, iz dokumentacije proizlazi da je kompanija raspolagala laboratorijskim analizama prema kojima su određene vrste mulja nastalog u proizvodnim procesima rudnika Rupice predstavljale opasni otpad zbog povećanog sadržaja teških metala. ACT tvrdi da su inspektorima istovremeno predočavane druge analize, prema kojima je otpad klasifikovan kao neopasan.
Fondacija navodi i da pravna lica angažovana na zbrinjavanju otpada nisu bila pravovremeno obaviještena o njegovoj stvarnoj kategorizaciji.
Posebno upozoravaju na to da je, prema njihovom prikazu inspekcijskih nalaza, nastavljeno postupanje s predmetnim otpadom kao neopasnim uprkos ranijim nadzorima i naloženim mjerama. Značajne količine materijala, navode, završile su na jalovištu Veovača II, u blizini naselja Daštansko, Pržići i Mir.
ACT smatra da takvi nalazi zahtijevaju utvrđivanje svih okolnosti, uključujući to koji su laboratorijski rezultati bili dostupni kompaniji, kada su dostavljeni inspektorima i operaterima te kako je materijal zbrinjavan.
DPM Metals: Četiri ispitivanja pokazala da je materijal neopasan
Iz kompanije DPM Metals BH odbacuju tvrdnje da su svjesno zanemarivali laboratorijske nalaze ili ugrožavali okoliš i zdravlje stanovništva. Tvrde da takvi zaključci ne proizlaze iz cjelovite stručne i inspekcijske dokumentacije.
"Predmetni materijal nije konačno klasifikovan kao opasan otpad, a javnosti je predstavljen nepotpun prikaz laboratorijskih rezultata, inspekcijskih postupaka i mjera koje smo poduzeli",navode iz kompanije.
Prema njihovom objašnjenju, riječ je o materijalu nastalom tokom podzemnog bušenja u rudniku Rupice, koji je privremeno bio odložen na području rudnika. Postupajući po nalogu inspekcije, kako tvrde, uklonili su ukupno 1.496,56 tona materijalai premjestili ga na odlagalište Veovača II, o čemu su obavijestili nadležne institucije.
Kompanija navodi da je angažovala više nezavisnih laboratorija te da su četiri ispitivanja provedena kroz tri laboratorije dala rezultate prema kojima je materijal ocijenjen kao neopasan. Drugi laboratorijski nalaz, prema njihovim riječima, ukazao je na potrebu dodatnih ispitivanja radi konačne klasifikacije.
Pozivaju se i na Zaključak federalnog vodnog inspektora od 11. septembra 2026. godine, tvrdeći da u njemu nije osporena klasifikacija materijala kao neopasnog u dijelu koji proizlazi iz nalaza Instituta za hemijsko inženjerstvo Tuzla.
Zbog toga smatraju da pojedinačni laboratorijski nalaz nije opravdano predstavljati kao konačan dokaz opasnih svojstava materijala niti kao dokaz da je kompanija svjesno postupala s otpadom za koji je takva klasifikacija konačno utvrđena.
Sporno odlaganje na Veovači II
Jedno od ključnih pitanja odnosi se na uslove pod kojima je materijal odložen na Veovači II.
ACT tvrdi da su stotine tona predmetnog otpada odlagane na ovu lokaciju uprkos inspekcijskim mjerama koje su zahtijevale njegovo adekvatno saniranje. Prema navodima Fondacije, kompanija je nastavila postupati s određenim vrstama otpada kao neopasnim i nakon što je raspolagala analizama koje su ukazivale na njihova opasna svojstva.
DPM Metals, s druge strane, ističe da Veovača II nije neuređena niti nekontrolisana lokacija. Navode da odlagalište ima nepropusnu geobarijeru, drenažu i sistem prikupljanja voda koje se vraćaju u proizvodni proces.
Iz kompanije tvrde i da su postupili prema naknadnim zahtjevima inspekcije, uključujući dodatne mjere na mjestu odlaganja, dok otvorena pitanja o načinu odlaganja nastavljaju razjašnjavati s nadležnim institucijama.
Prema njihovom saopćenju, u skladu s naknadnim nalozima okolišne inspekcije pokrenuta su nova ispitivanja, a do završetka provjera primjenjuje se strožiji režim postupanja, predviđen za opasan otpad.
"Takvo postupanje predstavlja mjeru predostrožnosti i odgovoran odnos prema mogućim rizicima, a ne priznanje da je materijal opasan", poručuju iz DPM Metals BH.
Prema navodima ACT-a, podnesena krivična prijava
Fondacija ACT saopćila je da su federalni vodni i urbanističko-ekološki inspektori7. oktobra 2026. godine Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona podnijeli krivičnu prijavu protiv kompanije DPM Metals BH i odgovornih lica, zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo.
Iz Fondacije očekuju da Tužilaštvo ispita sve okolnosti i utvrdi postoji li krivična odgovornost. Posebno su istakli ulogu inspektora koji su, kako navode, kroz terenske kontrole, provjere laboratorijskih nalaza i nalaganje upravnih mjera dokumentovali nepravilnosti.
DPM Metals u svom odgovoru poručuje da poštuje nadležnosti inspekcijskih i pravosudnih institucija te da ostaje otvoren za stručne provjere. Istovremeno odbacuje predstavljanje postupaka koji su još predmet provjera kao već dokazane odgovornosti kompanije.
Podnošenje krivične prijave samo po sebi ne znači da je krivična odgovornost utvrđena.
Povezanost s olovom u krvi stanovništva nije dokazana
Pitanje mogućih posljedica po zdravlje stanovnika posebno je osjetljivo zbog zabilježenih povišenih koncentracija olova u krvi dijela lokalnog stanovništva.
ACT poziva na hitno, sveobuhvatno i nezavisno ispitivanje mogućih puteva kontaminacije i svih potencijalnih izvora zagađenja. U saopćenju pritom navodi da uzročna povezanost između predmetnog otpada i izloženosti stanovništva olovu još nije utvrđena.
Iz DPM Metals BH također naglašavaju da takva povezanost nije dokazana te odbacuju njeno predstavljanje kao utvrđene činjenice.
"Podržavamo nezavisna stručna ispitivanja i utvrđivanje činjenica na osnovu naučnih dokaza, bez preuranjenog pripisivanja odgovornosti", navode iz kompanije.
Fondacija je otvorila i pitanje pravnog okvira rudarskog projekta. U saopćenju se pozvala na odluku Ustavnog suda BiH u predmetu U-2/26 iz septembra 2026. godine, navodeći da je njome utvrđena neustavnost koncesionog ugovora iz 2013. godine i njegovih šest aneksa zbog raspolaganja državnom imovinom bez odgovarajuće saglasnosti nadležnih državnih institucija. U dostavljenom odgovoru kompanije ovo pitanje nije posebno komentarisano.
ACT traži i jačanje inspekcijskih kapaciteta, djelotvornije sankcije za kršenje okolišnih propisa te unapređenje zakonskog i podzakonskog okvira. Zvanični odgovor Federalne uprave za inspekcijske poslove, na koji se poziva, Fondacija je objavila na svojim društvenim mrežama.
Kompanija je najavila nastavak saradnje s nadležnim institucijama i dostavljanje relevantnih informacija, uz stav da se konačni zaključci o svojstvima materijala i eventualnoj odgovornosti moraju zasnivati na cjelovitoj dokumentaciji i rezultatima stručnih provjera.
