Mostaru najavljen data centar od 100 MW: Strahuje se za struju i Neretvu

Kod Mostara je najavljena izgradnja velikog data centra procijenjene vrijednosti oko 530 miliona eura, čija bi snaga trebala iznositi 100 megavata. Iza projekta stoji američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, kojoj je povjerena realizacija Južne interkonekcije, a čiji se osnivači povezuju s krugovima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Iako realizacija projekta još nije potvrđena, već se otvaraju pitanja o količinama električne energije i vode koje bi ovakav kompleks zahtijevao, kao i mogućem korištenju vode iz Neretve za njegovo hlađenje.

Aktivistkinja Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT Aida Kapetanović kazala je za N1 da su informacije o projektu do sada uglavnom dolazile iz medija.

"Govorimo o projektu koji je još uvijek u fazi razvoja. Nema javno objavljenih tehničkih detalja niti nekih rokova", kazala je Kapetanović.

Prema njenim riječima, u medijima je objavljeno da američka kompanija AAFS želi graditi data centar u blizini Mostara, kao dio šireg paketa koji obuhvata Južnu interkonekciju i plinske elektrane.

"Međutim, osim tih izjava u medijima, javnost nema nijedan zvaničan dokument, niti jednu studiju utjecaja na okoliš, niti neki javni ugovor koji bi mogao potvrditi šta se tu zapravo sprema u Mostaru", naglasila je.

Institucijama upućeni zahtjevi za informacije

Nakon obraćanja građana Mostara i okolnih mjesta, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT zatražila je informacije od Grada Mostara, Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Agencije za vodno područje Jadranskog mora.

Od Grada Mostara zatraženi su podaci o eventualnim zahtjevima za urbanističke uslove i saglasnosti, kao i informacije o mogućoj lokaciji data centra.

Vladi HNK upućena su pitanja o tome jesu li kantonalne institucije i nadležna ministarstva upoznati s projektom, postoji li postupak dodjele koncesija, ko se pojavljuje kao zainteresirani investitor te šta bi eventualna koncesija obuhvatala.

Od Agencije za vodno područje Jadranskog mora zatražene su informacije o eventualnim zahtjevima za izdavanje vodnih akata, ali i o tome jesu li ranije izdavana mišljenja ili drugi dokumenti u vezi s korištenjem vode za hlađenje ovakvog objekta.

"Nažalost, mi još nismo dobili nijedan odgovor", kazala je Kapetanović, apelirajući na institucije da odgovore i informišu javnost o tome šta se planira u Mostaru.

Data centar od 100 MW veliki potrošač električne energije

Za razliku od klasičnih IT objekata, veliki data centri predstavljaju komplekse sa hiljadama servera koji rade neprekidno, zbog čega zahtijevaju značajne količine električne energije, ali i kontinuirano hlađenje.

"Jedan objekat od 100 megavata nije običan IT objekat, nego je teški industrijski i energetski objekat", kazala je.

Kapetanović procjenjuje da bi centar ove snage mogao godišnje trošiti blizu jednog teravatsata električne energije.

"To je skoro između osam i deset posto ukupne godišnje potrošnje električne energije čitave Bosne i Hercegovine", rekla je Kapetanović.

Veliki broj servera istovremeno proizvodi značajnu količinu toplote, zbog čega sistemi za njihovo hlađenje mogu zahtijevati dodatnu energiju i velike količine vode.

Moguće korištenje Neretve izaziva pitanja

Posebna pažnja usmjerena je na mogućnost korištenja vode iz Neretve za hlađenje budućeg data centra. Za sada, međutim, nisu javno dostupni tehnički podaci koji bi pokazali kakav sistem hlađenja investitor planira koristiti.

"Nažalost, zato nemamo odgovore. Najavljeno je korištenje vode iz Neretve za hlađenje data centra i to, ustvari, izaziva veliku zabrinutost", rekla je.

Kapetanović je ukazala na mogući rizik u slučaju korištenja velikih količina riječne vode koja bi nakon procesa hlađenja bila vraćana zagrijana i tehnološki promijenjena, posebno kada je riječ o utjecaju na ekosistem i biodiverzitet Neretve.

"Trebamo imati te informacije – odakle bi, ustvari, došla ta voda kako bi se hladio taj eventualni data centar", naglasila je.

Prema njenom stavu, u razmatranje projekta potrebno je uključiti stručnu javnost te objaviti detaljne informacije o njegovim potencijalnim posljedicama.

Pitanje ulaganja u elektroenergetsku mrežu

Iskustva drugih država, prema riječima Kapetanović, pokazuju da izgradnja velikih data centara ne podrazumijeva samo ulaganje u sam objekat nego može zahtijevati i značajne intervencije u elektroenergetskoj infrastrukturi.

"Primjer iz Hrvatske nam pokazuje da data centar nije samo jedna zgrada, nego ogromni, masivni zahvat u kompletnu energetsku mrežu jedne države", kazala je.

Jedno od otvorenih pitanja zato je ko bi finansirao potrebna prilagođavanja elektroenergetske mreže i snosio eventualne rizike koje priključenje velikog potrošača može donijeti sistemu.

"Rizik je da, ako usmjerimo naše vodne i energetske kapacitete za potrebe hlađenja i napajanja servera, cijenu prilagođavanja energetske mreže i sve rizike nestabilnosti te mreže mogu platiti građani", upozorila je.